latinica  ћирилица
21/05/2020 |  09:16 | Autor: SRNA

Iguman Sava Јanjić: Situacija sa Dečanima sve teža

Iguman manastira Visoki Dečani Sava Јanjić izjavio je da je bez obzira na sve apele međunarodne zajednice, situacija u vezi sa ovim srpskim srednjovjekovnim manastirom sve teža i da cilj albanskih klanova nije samo da manastiru oduzmu imovinu, već i da naprave auto-put pored njega.
Manastir Visoki Dečani - Foto: SRNA
Manastir Visoki DečaniFoto: SRNA

- Međunarodni predstavnici čvrsto stoje na poziciji odbrane prava manastira, ali lokalni klanovi pod jakim uticajem Ramuša Haradinaja su na ovom prostoru iznad zakona i ne poštuju ni odluke sudova niti zakone samoproglašenog Kosova - rekao je iguman Јanjić.

On je za današnji "Blic" istakao da je zato prisustvo Kfora neophodno i da zato manastir praktično već 20 godina živi u opsadnom stanju.

- Ovih dana se ponovo otvaraju radovi na proširenju i postoji opasnost da se nastave i u zaštićenoj zoni oko manastira, što je zabranjeno zakonom - naveo je iguman Јanjić.

On je podsjetio da su protiv manastira Visoki Dečani godinama vršeni brojni pritisci kako bi se monaštvo protjeralo i manastir uništio, a da su prije dvije godine svi ambasadori i predstavnici EU zemalja u Prištini poslali jasnu poruku iz Dečana da se zakon mora poštovati.

- Za sada se radovi na auto-putu prema Crnoj Gori vrše oko zaštićene zone i postoji jasna namjera da se međunarodna zajednica i manastir dovedu pred svršen čin - upozorio je iguman Visokih Dečana.

Iguman Јanjić istakao je da bi međunarodna zajednica svaku dalju podršku institucijama u Prištini trebala konkretnije da uslovi i navodi da je Stejt department u svom izvještaju postavio pitanje zašto nisu preduzete mjere protiv čelnika opštine Dečani.

Ambasade SAD i Velike Britanije, kao i kancelarije EU i OEBS-a zatražile su od prištinskih vlasti da konačno, nakon čak četiri godine sprovedu presudu Ustavnog suda i Visokim Dečanima vrate imovinu od 24 hektara.

Manastir Visoki Dečani, koji se nalazi jugozapadno od Peći, zadužbina je kralja Stefana Dečanskog i cara Dušana, a inicijativu za njegovu gradnju dao je Sveti Sava.

Građen je od 1327. do 1335. godine od mermernih kvadara u dvije boje, a po svojoj graditeljskoj složenosti crkva predstavlja skladno prožimanje elemenata zapadnog - romanike i gotike, i istočnog - vizantijskog stila sa već postojećim tradicijama srpske umjetnosti.