Ustavnopravna komisija: Doraditi izmjene Zakona o OBA
Zamjenik predsjedavajućeg Ustavnopravne komisije Sredoje Nović /SNSD/ ukazao je da u materijalu koji je članovima dostavljen nema dokaza da su u Prijedlogu zakona otklonjeni nedostaci na koje je ukazao zakonodavno-pravni sektor.
Nović je rekao da bi Prijedlog zakona trebalo da bude razmatran i na sjednici Odbora za nadzor nad radom OBA.
- Malo je reći da je ovo nekorektno. Јa ne mogu prihvatiti obrazloženje da ovaj Zakon stoji od 2018. godine i tad je zakonodavno-pravni sektor dao uputstva da se otklone pojedinosti, a to nije urađeno - kaže Nović.
Predlagač je kao razlog za donošenje izmjena Zakona o OBA naveo odluku Ustavnog suda od 1. juna 2017. godine, kojom je, po apelaciji zamjenika predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Borjane Krišto, proglašena neustavnom odredba Zakona o OBA koja se odnosi na tajno prikupljanje podataka za koje je potrebno sudsko ovlaštenje.
Prijedlog zakona o elektronskoj identifikaciji i uslugama povjerenja za elektronske transakcije skinut je s dnevnog reda na zahtjev Ministarstva saobraćaja i komunikacija u Savjetu ministara.
Savjetnik ministra saobraćaja i komunikacija u Savjetu ministara Nenad Despotović tražio je danas od Ustavnopravne komisije da Prijedlog zakona bude povučen s dnevnog reda jer je, kako je objasnio, potrebano 60 dana za dodatnu usklađenost kako bi zakon bio sprovodiv na svim nivoima vlasti.
Prijedlog zakona o elektronskoj identifikaciji i uslugama povjerenja za elektronske transakcije uspostavlja pravni osnov za priznavanje svih oblika elektronske identifikacije iz zemalja EU u BiH i obrnuto, što će doprinijeti nesmetanom elektronskom poslovanju pravnih i fizičkih lica u zemlji i inostranstvu, odnosno korištenje elektronskog potpisa, elektronskog pečata, elektronskog vremenskog žiga i usluga elektronske preporučene dostave u pravnom prometu.
Rasprava o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o deminiranju u BiH, čiji je predlagač Savjet ministara je odgođena, jer sjednici nije prisustvovao predlagač.
- Od Kolegijuma Doma naroda biće zatraženo produženje roka za dostavljanje mišljenja o ovom zakonu - rekao je predsjedavajući Ustavnopravne komisije Doma naroda Bariša Čolak.
Komisija je bez rasprave utvrdila ustavnopravni osnov Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sistemu državne pomoći u BiH, čiji je predlagač Savjet ministara.
Ovim zakonom uređuju se opšti uslovi za dodjelu, nadzor nad dodjelom i korištenjem, odobravanjem i vraćanjem nezakonito dodijeljene državne pomoći, kao i utvrđivanje tijela nadležnih za njegovu primjenu i sprovođenje u skladu sa pravilima EU.
Komisija je utvrdila i ustavnopravni osnov Prijedloga zakona o izmjeni i dopunama Zakona o platama i drugim naknadama u sudskim i tužilačkim institucijama na nivou BiH, čiji je predlagač Savjet ministara.
Ovim zakonom utvrđuju se plate, naknade i određena materijalna prava sudija, tužilaca i određenih kategorija stručnog osoblja u pravosudnim institucijama na nivou BiH.
Za sprovođenje ovog zakona potrebno je izdvojiti 1.187.873 KM na godišnjem nivou, navodi se u prijedlogu.
Komisija je danas potvrdila ustavnopravni osnov izvještaja o iskustvima u primjeni zakona o slobodi pristupa informacijama u BiH, čiji je podnosilac Institucija ombudsmana za ljudska prava BiH, dok informaciju o radu Tužilaštva BiH za 2018. godinu nije primila k znanju.
Komisija nije podržala inicijativu delegata u Domu naroda Zlatka Miletića, kojom je od Ministarstva pravde u Savjetu ministara tražio da u roku od 120 dana, nakon usvajanja inicijative u Domu naroda izradi i u parlamntarnu proceduru uputi Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu BiH.