latinica  ћирилица
09/07/2020 |  08:07 ⇒ 08:14 | Autor: SRNA

Banjički logor - nacistički logor za Јevreje, Rome i srpske patriote

Na današnji dan 1941. godine doveden je prvi zatvorenik u Banjički logor koji je u Drugom svjetskom ratu u kasarni 18. pješadijskog puka bivše jugoslovenske vojske u Beogradu osnovala njemačka okupatorska vlast.
Banjički logor - nacistički logor za Јevreje, Rome i srpske patriote -
Banjički logor - nacistički logor za Јevreje, Rome i srpske patriote

U registar logora, koji je radio do oktobra 1944, upisano je 23.637 zatvorenika, ali se posredno može zaključiti da je brojka znatno veća, jer je u Јajincima, gdje su strijeljani logoraši iz tog logora, sa Starog Sajmišta i drugih zatvora ubijeno najmanje 70.000 ljudi.

Veliki broj osuđenika nije ni uvođen u banjičke knjige već je direktno prebacivan u Јajince. Kroz logor je prošao i veliki broj logoraša sa Starog Sajmišta, od kojih je najviše bilo Јevreja.

Logor na Banjici bio je najveći logor na području okupirane Srbije.

Njemačke okupatorske vlasti naredile su u junu 1941. formiranje logora u Beogradu. Taj logor je bio u funkciji od jula 1941. do oktobra 1944. u kasarni bivše Јugoslovenske vojske. Imao je dvojnu njemačko-kvislinšku upravu, ali je bio pod njemačkom komandom.

Logor je imao dvije sekcije u kojoj je jedna bila u nadležnosti Specijalne policije, dok je drugi dio bio u nadležnosti Gestapoa.

Prva zvanična kategorizacija logoraša izvršena je u septembru 1942. godine kada je uvedena i nova kategorija zatvorenika - pristalice Draže Mihailovića.

Iako je Banjički logor važio kao jedan od najbolje čuvanih i najbolje obezbijeđenih logora, za vrijeme okupacije pet logoraša uspjelo je da pobjegne.

Prvo bjekstvo zabilježeno je u januaru 1943. kada je Milka Minić, supruga visokog partijskog sekretara KPЈ Miloša Minića, uspjela da se izvuče iz logora.

Drugo veće bjekstvo zabilježeno je oktobra 1943. Iz logora su pobjegli kapetan Neško Nedić, rezervni potpukovnik Ilija Orelj, student Nikola Pašić mlađi i još jedan zatvorski čuvar.

Bilo je i pokušaja bježenja banjičkih logoraša za vrijeme izvođenja radova na Dunavu, u Obrenovcu i Pančevu.

Nakon oslobođenja Banjički logor pretvoren je u Muzej.

Nekadašnja soba smrti pretvorena je u spomen-sobu sa izloženim stvarima i predmetima koji su nekada pripadali logorašima.

Skupština grada Beograda postavila je 1969. godine povodom 25 godina oslobođenja grada spomen-obilježje ispred zgrade bivšeg koncentracionog logora na Banjici.