Đerdap upisan u svjetsku listu Uneska
Na ovom plenarnom zasjedanju Izvršnog savjeta Uneska, potvrđena je odluka Savjeta Uneska za globalne geoparkove o izboru Geoparka Đerdap za jednog od 15 novih geoparkova u svijetu, saopštili su iz Ministarstva zaštite životne sredine.
Geoparkovi su jedinstvena, geografski cjelovita područja koja se odlikuju lokalitetima i pejzažem od međunarodnog geološkog značaja, ali istovremeno i izuzetnim prirodnim i kulturnim nasljeđem.
Geopark Đerdap se prostire na površini od 1.330 kilometra kvadratnih, obuhvatajući izvanredne lokalitete i fenomene geološkog karaktera.
Najupečatljiviji prirodni fenomen u Geoparku je Đerdapska klisura koja je, sa dužinom od preko 100 kilometara, ujedno i najduža klisura u Evropi.
Sastoji se od četiri manje klisure i tri kotline: Golubačka klisura, Ljupkovska kotlina, klisura Gospođin Vir, Donjomilanovačka kotlina, Kazanska klisura, Oršavska kotlina i Sipska klisura.
Područje Đerdapske klisure, najduže klisure probojnice u Evropi, odlikuje se složenim reljefom sa mrežom klusura, kanjona i dubokih uvala, ali sadrži lokalitete i segmente koji predstavljaju značajna svjedočanstva o geološkom i geomorfološkom razvoju Zemlje.
Zato ne čudi prisustvo brojnih kraških pojava, lokaliteta geološkog karaktera koji predstavljaju zaštićena područija.
Tu su spomenici prirode "Prerasti u kanjonu Vratne", "Prerast Šuplja stijena" ,"Tunelska pećina Prerast u kanjonu Zamne" i "Blederija".
Posebnu pažnju privlače i zaštićena područja od lokalnog značaja poput spomenika prirode "Rajkova pećina", "Bigrena akumulacija kod manastira Tumane" i "Bigrena akumulacija Beli Izvorac" koja su, pored područja Nacionalnog parka Đerdap obuhvaćena Geoparkom.
Zbog specifičnog geografskog položaja, blage klime i raspoloživih, raznolikih prirodnih resursa, ovo područje je bilo milenijumsko naselje nekoliko civilizacija, koja datiraju iz vremena mezolita, eneolita kao i iz rimskog, vizantijskog i turskog perioda, a tu su i tradicionalne kuće, crkve i manastiri.
Proglašenje područja Đerdapske klisure i njenog zaleđa - dijelova planinskih masiva Kučaj i Miroč, za prvo područje u Srbiji koje upisano na listu UNESKO Globalna mreža geoparkova, rezultat je višegodišnjeg rada i angažovanja državnih organa i stručnjaka.
Ministarstvo zaštite životne sredine je 2014. godine pokrenulo inicijativu za uspostavljanje geoparkova u Republici Srbiji. Proglašenjem Geoparka Đerdap, stvoreni su uslovi za razvijanje praksi i modela za jedinstveno povezivanje zaštite geološkog nasleđa i regionalnog održivog ekonomskog razvoja ovog područja.
Proširenjem liste sa novih 15 geoparkova u svijetu, danas je u globalnu mrežu geoparkova upisano 161 područje od izuzetnog međunarodnog geološkog značaja koje se prostire u 44 zemlje.