latinica  ћирилица
01/08/2020 |  08:44 | Autor: SRNA

Patrijarh Irinej služi u Leštanima na praznik despota Stefana

Njegova svetost patrijarh srpski Irinej služiće danas na praznika Svetog despota Stefana liturgiju u manastiru u Leštanima, kod Beograda.
Patrijarh srpski Irinej  (foto:fonet SPC) -
Patrijarh srpski Irinej (foto:fonet SPC)

Liturgije će biti služene i u hramu Svetog Marka na Tašmajdanu, u crkvi Svetog despota Stefana na Avali, te u Vaznesenjskoj crkvi u centru Beograda.

Despot Stefan Lazarević je sin kneza Lazara i kneginje Milice. Srpska pravoslavna crkva /SPC/ slavi Svetog despota Stefana 1. avgusta, zajedno sa njegovom majkom, svetom knjeginjom Milicom, monahinjom Evgenijom.

Svetom despotu Stefanu su u Arhiepiskopiji beogradsko-karlovačkoj posvećeni jedan od tri oltara hrama Svetog Marka na Tašmajdanu i jedinstvena crkva–brvnara na Avali, navodi se na sajtu SPC.

U Vaznesenjskoj crkvi u Beogradu se čuva dio svetiteljevih moštiju, dok se narod na dan Svetog despota Stefana molitveno sabira i u srednjovijekovnoj svetinji manastira Svetog Georgija u Leštanima.

Manastir u Leštanima je prvobitno izgrađen u periodu vladavine Svetog despota Stefana Lazarevića /od 1405. do 1417/. Usmeno predanje kaže da je svetinja u Leštanima postradala u vrijeme Turaka.

Na mjestu na kojem se nalazio prvobitni hram nalazila se crkva brvnara koju su komunističke vlasti spalile 1947. godine.

Sa blagoslovom patrijarha Irineja, u proljeće 2019. godine započeta je izgradnja i obnova te drevne srpske svetinje, pošto je Crkvi vraćeno 15 hektara zemlje od oko 200 koliko je nekada posjedovao manastir u Leštanima.

Despot Stefan je zaštitnik hrišćanstva na Balkanu, zadužbinar manastira Manasija i Kalenić i pjesnik po čijem znamenitom djelu "Slovo ljubve" Radio Arhiepiskopije beogradsko-karlovačke nosi ime.

Na početku svoje vladavine 1393. godine Stefan je nosio titulu kneza. Tek što je napunio 16 godina, majka mu je predala državu na upravljanje i povukla se u svoju zadužbinu Ljubostinju.

Stefan je postao srpski despot 1402. godine, a 1403. godine proglasio je Beograd svojim glavnim gradom i uveo ga u red važnih evropskih književnih centara. Bio je ugarski vazal i član evropskog viteškog reda iz Reda zmajeva.

Kada je despot Stefan 1413. godine porazio sultana Musu ispod Vitoše, od novog sultana Mehmeda Prvog dobio je Srebrenicu u Bosni i oblast između Sofije i Niša.

Ubrzo zatim Balša Treći, sin Јelene Balšić i despotov sestrić, prelazi u Srbiju i ujaku, despotu Stefanu, predaje na upravu Zetu, pa se tako u prvoj četvrtini 15. vijeka ujedinjuju stare srpske oblasti kojima su vladali despot Stefan Lazarević, Đurađ Branković i Balša Treći.

Kako nije imao djece, 1426. godine na saboru u Srebrenici proglašava sestrića Đurđa Brankovića za svog nasljednika.

Despot Stefan Lazarević je iznenada umro od moždanog udara u toku lova, 1427. godine kod mjesta Crkvine, zaseoku sela Markovac, opština Mladenovac.

U svojoj zadužbini, manastiru Resava /sada Manasija/ organizovao je Resavsku prepisivačku školu, evropski centar za prevođenje i prepisivanje knjiga, koji je bio stjecište slikara, pisaca, pjesnika, pripovjedača srednjovjekovne Evrope.

Čitao je i pisao na staroslovenskom, prevodio sa grčkog i vladao je latinskim jezikom, a najznačajniji despotov književni rad, poetska poslanica "Slovo ljubve" /riječ ljubavi/ , jedan je od najljepših tekstova srpske književnosti, ima deset strofa čiji inicijali daju akrostih - Slovo ljubve.

U vrijeme kad je Srbija bila posljednje utočište pravoslavnog hrišćanstva na Balkanskom poluostrvu, grad Resava sa Manasijom i središtem resavske škole, Ljubostinja, zadužbina njegove majke, Ravanica, Dajša, Blagoveštenje, i drugi manastiri bili su rasadnici umjetnosti i književnosti, visoka kulturna središta iz kojih su ponovo prosijali pravoslavlje i prosveta.

Kontroverza oko toga da li je despot Stefan Lazarević sahranjen u Manasiji ili Koporinu nije razriješena. Oba manastira su njegove zadužbine.