latinica  ћирилица
01/08/2020 |  19:34 ⇒ 02/08/2020 | 08:30 | Autor: RTRS

Sramotno - Srbin na obilježavanju "Oluje" u Kninu (VIDEO)

Zvanično je potvrđeno - prvi put jedan Srbin učestvovaće na obilježavanju godišnjice "Oluje" u Kninu.
Srpske izbjeglice poslije hrvatske akcije "Oluja" (Foto: www.veritas.org.rs) -
Srpske izbjeglice poslije hrvatske akcije "Oluja" (Foto: www.veritas.org.rs)

Boris Milošević, potpredsjednik Vlade Hrvatske zadužen za ljudska prava, koji dolazi iz redova Samostalne demokratske srpske stranke, učestovaće na manifestaciji kojom Hrvatska slavi vojnu akciju koja za Srbe predstavlja etničko čišćenje i jedan od najvećih zločina u proteklom ratu.

Prvo je to najavio predsjednik hrvatske Vlade i lider HDZ-a Andrej Plenković, a onda i sam Milošević. U "Priči jednog Srbina iz Hrvatske", kako je nazvao svoju objavu na društvenoj mreži Fejsbuk, Milošević je potvrdio ono o čemu se spekulisalo.

- U Knin idem otvorena srca, iskreno, s nadom da ova Vlada može napraviti taj tako važan korak, korak prema budućnosti, boljem društvu, društvu razumijevanja, poštovanja i tolerancije i da možemo izaći iz rovova u kojima smo ukopani. Nakon 25 godina potrebno je prestati s mržnjom, prestati s ratom - napisao je Milošević.

On je još napisao i da je područje nekadašnje Krajine obilazio sa ocem, koji je bio hrvatski vojnik i da je sam vidio spaljene srpske kuće. Opisao je i svoju ličnu tragediju o očevoj majci, koja je ubijena mjesec dana nakon "Oluje".

Podršku za odlazak u Knin dobio je od Milorada Pupovca, lidera SDSS-a, koji je potvrdio da će na parastos srpskim žrtvama u Gruborima kod Knina krajem avgusta doći hrvatski predsjednik Zoran Milanović i ministar branitelja Tomo Medved.

- Iza ovoga, iza Knina i Grubora, biće drugih mjesta, drugih aktera. Niko tamo ne ide da bi još jedanput nekome nanio bol ili da bi legitimisao bilo čije stradanje. Boris Milošević ide s mnogo značajnijim ciljem, a to je da se počnu poštovati međusobne žrtve i počne stvarati kultura mira - rekao je Pupovac.

I samu najavu da bi jedan Srbin mogao da prisustvuje proslavi "Oluje", Banjaluka i Beograd oštro su osudili. Predsjednik Srbije, Aleksandar Vučić i danas ponavlja da ne može da podrži potez Borisa Miloševića.

- Naravno, ni jednu težu riječ od mene neće čuti jer smo mi uveli pravilo da nikada, bez obzira na sve naše rezlike, ne dođe do srpsko-srpskih teških riječi - naglasio je Vučić.

Republika Srpska i Srbija obilježiće zajedno 25. godišnjicu stradanja i protjerivanja Srba u "Oluji". Akcija, koju je hrvatska vojska sprovela od 4. do 7. avgusta 1995. godine sa 138.500 vojnika, 350 tenkova i 30 aviona, za Srbe je najveće etničko čišćenje na tlu Evrope nakon Drugog svjetskog rata.

Iako Milošević i Pupovac danas ne govore da je "Oluja" etničko čišćenje, u njoj je ubijeno gotovo 2.000 Srba, dok ih je 250.000 protjerano sa svojih vjekovnih ognjišta. 25 godina poslije, za zločin niko nije odgovarao, iako je i danas poznato da se tadašnji politički i vojni vrh Hrvatske, za "Oluju" pripremao od ranije. Posljednjeg dana jula 1995. godine, bez uvijanja, na Brionima su izneseni stvarni ciljevi.

Tada je Franjo Tuđman, prvi predsjednik Hrvatske, rekao da je cilj da Srbi praktično nestanu.

- /Cilj je/ da nanesemo takve udarce da Srbi praktično nestanu, odnosno da ono što nećemo odmah zahvatiti da mora kapitulirati u nekoliko dana - rekao je tada Tuđman, svjedoče "Brionski transkripti".

O tome svjedoči i govor Ante Gotovine, generala Hrvatske vojske.

- Već sada ima veliko iseljavanje civila iz Knina, koji odlaze za Banjaluku i Beograd. Znači da mi, ako nastavljamo ovaj pritisak, vjerovatno za neko vrijeme, neće biti toliko civila, nego onih koji moraju ostati, koji nemaju mogućnosti otići - rekao je tada Gotovina, svjedoče transkripti.

Da su namjere koje se vide u transkriptima izvršene, Tuđman je potvrdio u Kninu prilikom prve posjete nakon "Oluje".

- Nisu imali vremena ni da pokupe svoje prljave pare - devize, niti svoje prljave gaće - rekao je tada Tuđman.

Transkripti za koje se nije znalo do 2004. godine, pred Haškim sudom kasnije su korišteni kao jedan od ključnih dokaza za prvostepenu presudu protiv generala Ante Gotovine i Mladena Markača. I pored tako čvrstih dokaza, drugostepenom presudom Srbima Krajine pravda je okrenula leđa, jer Žalbeno vijeće Haškog suda je, preglasavanjem 3:2, donijelo odluku.