Analiza: Ko je čovjek koji je predsjednik Suda BiH?
- Ko je čovjek koji je predsjednik Suda BiH? Na to pitanje ne možemo sa sigurnošću odgovoriti, barem u pogledu njegovog identiteta, s obzirom da posjeduje i aktivno koristi dva lična imena, jedno u BiH (Ranko Debevec, državljanin BIH), a jedno van BiH (Ranko Debevec Kavason, državljanin Španije) - piše banjaluka.net.
Međutim, kako ističe portal banjaluka.net, ono što se sasvim sigurno može, na osnovu informacija koje su zadnjih dana isplivale u javnost, jeste ukazati na sve ono što je taj predsjednik Suda uradio protivustavno, protivzakonito, nemoralno i nedostojno funkcije sudije i predsjednika Suda BiH .
Državljanstvo
Sada je već potpuno izvjesno da predsjednik Suda BiH ima najmanje dva državljanstva – državljanstvo BiH i državljanstvo Kraljevine Španije. To samo po sebi ne bi bilo problem da nije nekoliko činjenica koje to dvojno državljanstvo čine, blago je reći, spornim, ističe se u tekstu.
Ustav BiH je kristalno jasan i potpuno nedvosmislen, te predviđa u svom članu 7. tačka d) sljedeće:
“d) Državljani BiH mogu imati državljanstvo druge države, pod uslovom da postoji bilateralni sporazum između BiH i te države kojim se to pitanje uređuje, a koji je odobrila Parlamentarna skupština u skladu sa članom IV, stav 4, tačka (d). Lica sa dvojnim državljanstvom mogu glasati u BiH i entitetima samo ako imaju prebivalište u BiH.“
Prema tome, pitanje dvojnog državljanstva je ustavna materija, precizno regulisana ustavnom odredbom, a ustavne odredbe nit mogu biti, niti su ikada od Ustavnog suda BiH proglašene neustavnim.
BiH ima biletaralni sporazum o dvojnom državljanstvu samo sa Srbijom, Hrvatskom i Švedskom.
Sa Kraljevinom Španijom nema takav sporazum.
U tekstu se naglašava da je, čim se ova informacija pojavila u javnosti, medijsko-propagandna mašinerija SDA koju pod svojom kontrolom drži direktor OBA BIH Osman Mehmedagić Osmica (koji pod svojom kontrolom drži i predsjednika Suda BiH), krenula u relativizaciju i banalizaciju ovog ogromnog problema, navodeći kako je Ustavni sud BiH još 2011. po tužbi Bakira Izetbegovića poništio ovu "zakonsku odredbu" o dvojnom državljanstvu.
- Naravno, radi se o klasičnom medijskom spinu, jer pitanje dvojnog državljanstva je regulisano članom 7 tačka d) Ustava BiH. Koju Ustavni sud ne može da poništi, niti ju je poništio - piše u analizi portala banjaluka.net.
Da, postoji odluka Ustavnog suda BIH br. 9/11 po tužbi Bakira Izetbegovića, ali se ona ne bavi odredbom člana 7. Tačka d) Ustava BiH koja reguliše pitanje dvojnog državljanstva, nego se bavi pitanjem preuzimanja državljanstva BiH u slučaju sticanja drugog državljanstva, a ta materija je regulisana tim zakonakim odredbama koje su proglašene neustavnim.
- Vještim spinom i zamjenom teza, medijsko-propagandna mašinerija SDA je pokušala nametnuti (spinovati) tumačenje ove odluke u smislu da je tom odlukom u stvari ponoštena Ustavna odredba iz člana 7. Tačka d) Ustava BIH, što je čist nonsens. Јer se odluka Ustavnog suda BIh bavila Zakonskim odredbama koje regulišu posljedicu sticanja državljanstva druge države a ne dozvoljenošću sticanja državljanstva druge države, koje pitanje je regulisao Ustav BiH - piše banjaluka.net.
Predsjednik Suda BiH je diplomirani pravnik sa iskustvom, koji je državljanstvo Španije stekao 1998. godine u trenutku kada je već imao državljanstvo BiH. Da bi stekao državljanstvo Španije, morao je nadležnim španskim vlastima podnijeti zahtjev za prijem u državljanstvo Španije, i to je i učinio bez da se prethodno odrekao državljanstva BiH, iako je kao diplomirani pravnik sasvim sigurno znao za Ustvanu odredbu člana 7 tačka d) Ustava BiH, što znači da je sadašnji predsjednik suda BiH postupio protivustavno, direktno suprotno odrebi člana 7. Tačka d) Ustava BIH.
- Pored toga što je postupio protivustavno, te na taj protivustavan način stekao državljanstvo Španije, predsjednik Suda BiH tu činjenicu nije prijavio VSTS na više konkursa na kojima je aplicirao iako je to morao, niti drugim organima BiH, što znači da je sakrio svoje protivustavno ponašanje, a što je puno više od prostog neprijavljanja drugog državljanstva države sa kojom postoji bilateralni sporazum o dvojnom državljanstvu, kao što su Srbija Hrvatska i Švedska - naglašava se u tekstu koji je objavio banjaluka.net.
Portal banjaluka.net navodi da se tu ne završavaju neustavna, nezakonita i nemoralna ponašanja predsjednika Suda BiH.
Portal pressmedia.ba objavio je hronološki, kako navode, činjenice iz kojih se, kako ističu, jasno vide sva nazakonita i nemoralna ponašanja predsjednika Suda BiH,
Portal banjaluka.net je iskoristio te, kako su istakli, činjenice i za potrebe ovog teksta.
Nezakonit i neprimjeren uticaj na provođenje tužilačkih provjera
Tužilac Tužilaštva BiH koja radi na predmetu u kojem je prijavljen Ranko Debevec juče je podnijela disciplinske prijave protiv Ranka Debeveca.
– Ranko Debevec je prijavljen Tužilaštvu BiH zbog više krivičnih djela, povodom čega je u Tužilaštvu BIH (kako je to po zakonu i redovna praksa) formiran predmet te se vrše provjere navoda te prijave.
– Predmetom je zadužena tužilac Tužilaštva BiH Vedrana Mijović, koja vrši provjeru navoda prijave u predmetu u kojem je prijavljen Debevec.
– Ranko Debevec je sudija i predsjednik Suda BiH, koji kao takav u skladu sa Zakonom o VSTS-u i Kodeksom sudijske etike mora da se suydrži od bilo kakvog intervenisanja, sugerisanja, raspitivanja i komentarisanja tužioca koji se bavi bilo kojim predmetom, a posebno predmetom u kojem je taj predsjednik suda prijavljen.
– Tužilaštvo svoj posao morao raditi jednako u odnosu na sve građane koji su prijavljeno pa i ako su pitanju sudije, tužioci, predsjednici sudova i tako dalje, kako bi se obezbjedila nezavisnost u postupanju.
– Predsjednik Suda BiH koristi svoju poziciju i autoritet predsjednika Suda BiH, svoja poznanstva koja ima kao predsjednik Suda BiH da bi prvo saznao šta to radi Tužilaštvo BiH u predmetu u kojem je on prijavljeni, zatim traži objašnjenja od tužioca koji radi na predmetu u kojem je on prijavljeni, komentariše preduzete radnje od strane tužioca, sugeriše tužiocu koga da ispituje, a koga da ne ispituje, šta da istražuje, a šta da ne istražuje, sugeriše tužiocu na koji način da sprovodi istražne radnje. Sve su to postupci predsjednika suda strogo zabranjeni Zakonom o VSTS-u BiH i Kodeksom sudijske etike.
– Prema Zakonu o krivičnom postupku BiH i Zakonu o Tužilaštvu BiH izričito je propisano da su sve institucije i organi u BiH dužni da sarađuju sa Tužilaštvom BiH u vršenju provjera.
– Uvid u podatke iz službene evidencije institucija i organa u BiH mora se omogućiti Tužilaštvu BiH na njegov zahtjev bez bilo kakvog prethodnog sudskog odobrenja.
– Čak ukoliko Tužilaštvo BiH hipotetički načini nekakvu proceduralnu grešku u predmetu u kojem je prijavljen predsjednik Suda BiH, predsjednik Suda BiH ne smije na tu grešku ukazivati vaninstitucionalnim i vanprocesnim metodama i sredstvima, nego kao i svi drugi građani isključivo putem mehanizma redovnih pravnih sredstava u za to predviđenoj proceduri.
Shodno svemu navedenom, potpuno je jasno, naglašava se u tekstu, na osnovu ovih stvarnih činjenica, da je predsjednik Suda BiH, iskoristio svoj položaj i autoritet predsjednika Suda BiH, poznanstva koja ima kao predsjednik Suda BiH da bi vaninstitucionalnim i vanprocesnim metodama, kontaktima i sredstvima pokušao da utiče na tok i vrstu provjera koje Tužilaštvo BiH preduzima u predmetu u kojem je podnesena krivična prijava protiv njega.
- Shodno tome, na više načina je u najmanju ruku počinio teški disciplinski prekršaj, postupajući potpuno suprotno Zakonu o VSTS-u BiH i Kodeksu sudijake etike, što je bez ičega drugog prekršaj koji ga čini nedostojnim funkcije predsjednika Suda BiH i zbog čega bi svaki drugi sudija u BiH bio razriješen funkcije - piše u tekstu portala banjaluka.net.
Neprijavljeni drugi identitet
– Lično ime svakog čovjeka čini njegovu osnovnu identifikaciju u društvu, a sastoji se od dvije, tri ili više riječi koje u svojoj cjelini predstavljaju lično ime čovjeka.
– Predsjednik Suda BiH ima dva lična imena, jedno se sastoji od dvije riječi (Ranko Debevec) državljanin BiH, dok se drugo lično ime sastoji od tri riječi (Ranko Debevec Kavason), državljanin Kraljevine Španije.
– Predsjednik Suda BiH se aktivno koristi sa oba lična imena prema vlastitom izboru, jednim ličnim imenom od dvije riječi (Ranko Debevec, državljanin BiH) se koristi u BiH kada aplicira i obavlja funkciju predsjednika Suda BiH, dok se drugim imenom sastavljenom od tri riječi (Ranko Debevec Kavason, državljanin Španije) koristi na nekim od svojih putovanja van BiH. Iz BiH izlazi i ulazi u Republiku Srbiju kao Ranko Debevec, državljanin BiH, iz Republike Srbije izlazi i u Kraljevinu Španiju ulazi kao Ranko Debevec Kavason, državljanin Španije. Ovdje je važno istaći da Ranko Debevec nema problem s “dvojnim državljanstvom“ već da se njegov problem zove "dvojni identitet".
– Svako aplikant za poziciju sudije i tužioca dužan je tačno, istinito i potpuno popuniti aplikaciju na konkursima za te pozicije, u suprotnom čini težak disciplinski prekršaj. Težak zato što ne zastarijeva kao drugi prekršaji, te zbog toga što je sankcija za taj prekršaj skoro sigurno razrješenje.
Portal banjaluka.net ističe u tekstu da je predsjednik Suda BiH (kojeg ne znamo kako da oslovimo ličnim imenom) imao priliku u više aplikacija, uključujući i zadnju iz 2016. godine za predsjednika Suda BiH, da u rubrici "lično ime" navede sva lična imena koja posjeduje, te u rubrici “državljanstvo“ navede sva državljanstva koja posjeduje i tako upozna VSTS i organe države BiH sa svim identitetima kojima raspolaže i koristi se, ali to nijednom nije.
- Kad se sagledaju sve ove činjenjice, na kraju ovog teksta treba reći – ne možemo sa sigurnošću odgovoriti na pitanje ko je predsjednik Suda u pogledu njegovog identiteta, ali sa sigurnošću možemo reći da se radi o osobi koja je zbog svog protivustavnog, protivzakonitog i nemoralnog ponašanja sramota ne samo za Sud BiH i pravosuđe, nego za cijelu BiH - zaključuje se u analizi portala banjaluka.net.