latinica  ћирилица
29/10/2020 |  18:19 ⇒ 20:01 | Autor: RTRS

Savjet ministara donio odluku o formiranju ekspertskog i pravnog tima za Trgovsku goru (VIDEO)

BiH je konačno dobila devetočlanu Komisiju za granicu koju će činiti predstavnici bh. ministarstava civilnih i spoljnih poslova te bezbjednosti, kao i entitetskih Uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove. Odluku je donio Savjet ministara koji je utvrdio i prijedloge sporazuma i aneksa sa Vladom Srbije o zajedničkoj lokaciji na graničnom prelazu Ljubovija – Bratunac koja će biti na teritoriji BiH. Istovremeno, nakon višemjesečne opstrukcije bošnjačkih ministara formirani su ekspertski i pravni timovi za rješavanje problema nuklearnog odlagališta "Trgovska gora".
Savjet ministara - Foto: RTRS
Savjet ministaraFoto: RTRS

Јavne rasprave naučne i stručne javnosti na bh. tlu, rezolucije, vapaji 250.000 građana Pounja..., nisu osujetili namjere sjevero-zapadnih komšija da svega nekoliko stotina metara od bh. granice i koji kilometar od naseljenih mjesta u slivu Une, grade odlagalište radioaktivnog i nuklearnog otpada. I svi u BiH su toga, čini se, bili svjesni još i prije ranog proljeća, osim gafovima sklone Bisere Turković. Iz samo njoj znanih razloga uporno je blokirala odgovor iz BiH "neimarima" u komšiluku. I tek kada su "komšije" pandemijsko zatišje iskoristile i tik uz granicu, postavile mjerne stanice za praćenje nulte radioaktivnosti okoline, "progledala" je i Turkovićeva. I "predomislila" se. Sa bar tri mjeseca zakašnjenja! Ekspertski i pravni timovi formirani su - jednoglasnom odlukom bh. ministara.

- Smatram da je veoma značajno i važno da u istom nivou, istom tempu i istom ritmu mi iz BiH i eksperti iz Hrvatske vodimo određenu analizu tog zemljišta. Smatramo do pa ESPO konvenciji 30 dana kada Bih treba da da odgovor, nije dovoljno da damo adekvatan odgovor i s tog aspekta sam bio uporan da damo šansu našim ekspertima da uđu u tu vrstu procesa - naglasio je Staša Košarac.

Ekspertski tim čine 22 člana, pravni - šest! No, članstvo nije konačno. Ministar Košarac odaslao je poziv i svima onima koji argumentima mogu da unaprijede zajednički cilj BiH – da Trgovska gora ne postane stanište opasnog otpada. Odluka Savjeta ministara, u 13, odlagalištem ugroženih, bh. opština dočekana je sa olakšanjem.

- Smatramo da ekspertski tim treba sagledati sve one stvari koje su od strane Hrvatske pogrešno urađene i da mi tu imamo dovoljno materijala da na jedan stručan, naučan način ukažemo da ta lokacija nije prava prije svega za skladištenje, a naravno i za odlaganje tog nuklearnog otpada - rekao je Miroslav Drljača, načelnik Novog Grada.

Za konstitutivne sastanke Timovi imaju rok - maksimalno 15 dana. A onda – na posao! Јer komšije ne gube vrijeme.

- Dešava se ono na šta smo upozoravali na vrijeme. Početkom septembra krenulo je mjerenje nulte stope radioaktivnosti a posljednjih dana imamo terenska istraživanja i uzorkovanja -naglasio je Mario Crnković, predsjednik Udruženja "Grin tim" Novi Grad. 

Put bivšeg vojnog skladišta "Čerkezovac" što je mikrolokacija planiranog odlagališta, uskoro bi mogli i bh. stručnjaci.

- Vjerujem da ćemo imati potpunu mobilnost i razumijevanje i da ćemo putem MIP-a tražiti saglasnost da naši eksperti uđu na Hrvatsku teritoriju i da sa stručnim licima iz Hrvatske taj posao rade onako kako to kaže struka - dodao je Košarac.

Ukoliko Hrvatska nastavi sa ignorantskim odnosom prema rezolutnom protivljenju koje joj iz BiH - kao potpisnice više međunarodnih konvencija o zaštiti životne sredine, pristiže, srpski član Predsjedništva BiH najavljuje međunarodnu arbitražu. Јer biseri kao što su Una i Pounje ne zaslužuju otrov kao standard.

- Konačno je došlo do odluke o formiranju ekspertskog i pravnog tima iako je ministar inostranih poslova u Savjetu ministara Bisera Turković ranije to odugovlačila - rekao je Milorad Dodik, član Predsjedništva BiH.  

Problem nuklearnog otpada iz Krškog, umjesto da riješe suvlasnici, Zagreb i Ljubljana, decenijama je kumuliran u krugu nuklearke. Krajem 2016.-e skladište je bilo gotovo puno. Јoš tada je potvrđeno da se radi o 2.000 metara kubnih otrovnog otpada. Svoju polovinu, Hrvatska mora da preuzme i zbirne, najkasnije do 2023.-e godine. Da li će čisteći "svoje dvorište" otrovnu materiju, "prebaciti" tik uz komšijsko, zavisi i od međunarodnih zvaničnika – koji su do sada, bili uglavnom nijemi posmatrači!