Bajden pobijedio i u DŽordžiji i došao do 306 elektora, Tramp ima 232

Agencija je projektovala pobjedu Bajdena u DŽordžiji nad dosadašnjim predsjednikom, republikancem Donaldom Trampom, nakon što su vlasti te savezne države objavile rezultate ponovnog brojanja glasova koji su potvrdili malu prednost kandidata Demokratske stranke.

Vlasti DŽordžije su naložile ponovno brojanje glasova jer je razlika između dva kandidata poslije prvog bila manja od 0,5 odsto. Poslije prvog brojanja, Bajden je imao oko 14.000 glasova više od Trampa, a danas je objavljeno da je u prednosti za oko 12.000 glasova, od pet miliona izašlih birača.

Kandidat demokrata nije pobijedio u DŽordžiji od 1992. godine, kada je Bil Klinton dobio više glasova od tadašnjeg predsjednika DŽordža Buša starijeg.

Pobjedom u DŽordžiji Bajden je osvojio još 16 elektorskih glasova i došao do 306, dok je Tramp “dobio“ 232 elektora.

Agencija AP i drugi vodeći američki mediji 7. novembra su proglasili Bajdena pobjednikom izbora, nakon što su projektovali njegovu pobjedu u 23 savezne države i Distriktu Kolumbija, na osnovu kojih je “skupio“ 284 od 538 elektorskih glasova. Mediji su kasnije proglasili pobjedu Bajdena i u Nevadi koja daje šest elektora.

Za pobjedu na izborima potrebno je da kandidat “osvoji“ najmanje 270 od 538 elektora. Kandidat koji pobijedi u jednoj saveznoj državi “dobija“ sve njene elektore, osim u Mejnu i Nebraski.

Glasači se nisu opredjeljivali direktno za Trampa (74) ili Bajdena (77), već su birali elektore, demokrate ili republikance, koji u decembru formalno biraju predsjednika (elektorski koledž). Pošto je taj čin formalnost, pobjednik se zna odmah poslije izbora.

Bajden je do Bijele kuće došao najviše zahvaljujući osvajanju Pensilvanije, Mičigena i Viskonsina, tri tradicionalno demokratske države koje su presudile i izbore 2016. godine, kada je Tramp u svakoj od njih pobijedio kandidatkinju demokrata Hilari Klinton sa manje od jedan odsto razlike.

Uz te tri države, ove godine su još samo dvije, Arizona i DŽordžija, glasale drugačije nego na prošlim izborima. U obje je, prema projekciji AP-a i drugih vodećih medija, takođe pobijedio Bajden.

Od do sada prebrojanih glasova, Bajden je dobio 79,7 miliona, a Tramp 73,7 miliona. I jedan i drugi su dobili više glasova od svih dosadašnjih predsjedničkih kandidata.

Tramp od izborne noći optužuje demokrate za krađu izbora, ali za to ne navodi nijedan dokaz, i pokušava da ospori rezultate pred sudovima saveznih država. Najavio je da će u proces uključiti i Vrhovni sud SAD ako bude potrebno.

Uz to, Tramp i njegovi saveznici povlače i druge, za SAD neobične poteze, kako bi osporili pobjedu Bajdena. Među njima su zvanje u Bijelu kuću poslanika parlamenata saveznih država, telefoniranje lokalnim izbornim zvaničnicima u Mičigenu i vršenje pritiska na zvaničnike u Arizoni da odlože potvrđivanje rezultata, navodi AP.

Ako pobjeda Bajdena bude potvrđena, on će stupiti na dužnost predsjednika 20. januara.

Birači u DŽordžiji drže ključ i kontrole nad Senatom SAD, u kojem svaka od 50 saveznih država ima po dva predstavnika.

Uz predsjednika države i svih 435 članova Predstavničkog doma Kongresa, građani SAD su 3. novembra birali i 35 od 100 senatora. Trećina članova Senata, u kojem su republikanci do sada imali tijesnu većinu, bira se svake dve godine, a mandat senatora traje šest godina.

DŽordžija u ovom izbornom ciklusu bira oba senatora.

Republikanci trenutno imaju 50, a demokrate 48 od 100 senatora. Ko će imati većinu u gornjem domu Kongresa SAD odlučiće birači DŽordžije u drugom krugu izbora za Senat, zakazanom za 5. januar.

Za kontrolu nad Senatom republikancima je potrebna pobjeda u jednom od ta dva duela, a demokratama u oba.

Ako bi demokrate osvojile oba senatorska mjesta DŽordžije, odnos snaga bio bi 50 prema 50, a u tom slučaju presuđuje glas predsjedavajućeg Senatu, što je po funkciji potpredsjednik SAD.

Zahvaljujući pobjedi Bajdena, potpredsjednica SAD biće senatorka demokrata Kamala Haris, koja će predsjedavati Senatom od 20. januara.