Uspješno odrađena jesenja sjetva (VIDEO)
Optimalni rok za sjetvu strnih žita je od 10. do 25. oktobra, ali većina ratara obavila je radove nakon ovog datuma.
Vremenski uslovi za klijanje i nicanje usjeva su idealni - noćna temperatura od 5 do 10 stepeni, a dnevna 15-ak do 20, pa su njive zasijane prije 15-ak dana već pozelenjele.
- Što se tiče optimalnog roka zasijane pšenice, zadovoljan sam i nicanjem i sklopom. Pšenica će imati optimalne uslove, vidimo već sada zelene površine i ići će to sve dobrom dinamikom - Nikola Aleksić, poljoprivrednik iz semberskog sela Golo Brdo.
Manje od deset odsto ratara u Semberiji još nije obavilo sjetvu jer su tek završili berbu kukuruza. Kiša koja je pala ovih dana olakšaće pripremu zemljišta.
Ove jeseni sjetva je jeftinija u odnosu na prošlu godinu - dizel gorivo skuplje je za šest odsto, ali su cijene ostalog repromaterijala niže.
- Stavka regresiranog dizela je bila najbolja i ove godine itekako je dobro došla. Nadamo se da ćemo sa dobrim rodom pregurati ove teške periode i dočekati neka bolja i srećnija vremena - kaže semberski poljoprivrednik Nikola Aleksić.
Stanko Tadić, agronom preporučio je onim poljoprivrednicima koji su posijali veće površine da to budu strna žita s različitim rokom sazrijevanja radi skidanja istih.
Resorno ministarstvo je kao i prethodnih godina podstaklo sjetvu.
- Konkretan podsticaj za pšenicu iznosi 300 KM po hektaru, to je regresirani dizel od 100 litara po hektaru i sve druge mjere vezane za kapitalne investicije - naveo je Boris Pašalić, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske.
Zbog uvedenih dodatnih mjera, očekuje se da će ove jeseni biti više prijavljenih površina.
- Iz razloga što smo ove godine uveli mogućnost ostvarivanja prava na podsticaje svih koji nisu mogli da potpišu ugovor o zakupu, pod izjavom i posjedovnim listom da dokažu da su zasijali, imaće pravo na podsticaj - kazao je Dragan Knežević, pomoćnik ministra poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Srpske.
Apelovano je na poljoprivrednike da prijavljuju površine koje su zaista zasijali, u protivnom će biti kažnjeni.
- Mi smo pustili u pogon naš sistem "etfarm" gdje možemo putem satelitskih snimaka da prepoznamo površine na kojima se nalazi pšenica i one na kojima se ne nalazi, a koje su prijavljene. Tu nećemo praviti komprimise. Svi oni koji prijave sjetvu pšenice na površinama gdje to nisu uradili, biće isključeni iz podsticaja naredne dvije godine - dodao je Pašalić.
Uz planirani obim jesenje sjetve i ostvarene prosječne višegodišnje prinose ozimih kultura, prema procjenama biće proizvedeno oko 282.080 tona, vrijednosti oko 90 miliona KM.