Karan: Srpska je najveći zaštitnik Ustava
- To nam u isto vrijeme daje snagu da i dalje nastojimo da učvrstimo ustavnopravnu poziciju Republike Srpske u okviru dejtonske BiH - naglasio je Karan u izjavi za Srnu, konstatujući da je srpski član i predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik, u obraćanju Savjetu bezbjednosti UN prije dva dana, jasno i nedvosmisleno iznio stavove Republike Srpske povodom 25 godina Dejtonskog sporazuma.
Karan je istakao da su važni stavovi Srpske koji se iznose u izvještajima Savjetu bezbjednosti UN da bi svi koji se interesuju za situaciju u BiH i Srpskoj imali cjelovitu sliku, a ne jednostranu, kako to prikazuje visoki predstavnik za BiH Valentin Incko.
- Republika Srpska u svojim izvještajima daje odgovore na sve aktuelne događaje u prethodnom periodu, dok je Inckovo tumačenje BiH i Ustava potpuno pogrešno - konstatovao je Karan.
On je ukazao da unitarna i unitaristička viđenja smatraju da Ustav BiH nije odraz demokratskih dostignuća i da je kočnica daljeg puta BiH prema modernoj Evropi.
- Kampanja da se oslabi Republika Srpska je kontinuirana i sa istim ciljem - unitarizacijom BiH, stvaranjem centralizovane države. Napad na Republiku Srpsku se odvija intenziviranjem poziva na 'demokratiju' kao posljednjim adutom, 'hitnog demokratskog prestrukturiranja /ne/demokratske BiH - pojasnio je Karan.
On je istakao da je Republika Srpska preživjela neviđenu golgotu pritisaka, podmetanja, osporavanja, nedoznačavanja sredstava, zabrana i, uprkos svemu, pokazala da može da egzistira i da opstane.
- Potrebno je što prije iskorijeniti ambasadokratiju i agencizijaciju kojom se stvara privid i jačaju institucije BiH. Pojava ambasadokratije je kategorična za BiH. Ambasadori i ostali stranci u BiH moraju biti svjesni svoje uloge, a ne da ulaze u sistem i usklađuju ga sa svojim ambicijama - naglasio je Karan.
On je konstatovao da i Savjet za implementaciju mira /PIK/ nije dejtonska institucija, već ad hok političko tijelo i ne može djelovati prema stranama, entitetima, u formalno-pravnom smislu, zakonodavnom ili naredbodavnom smislu.
- Republika Srpska je u Dejtonu, a prije svega u Njujorku i Ženevi unijela svoj državno-pravni kapacitet i zajedno sa Federacijom BiH na ustavnopravnim principima donijela odluku da sagrade zajedničku zemlju - podsjetio je Karan.
On je rekao da je dio međunarodne zajednice protiv Republike Srpske, ali nije protiv Federacije BiH i institucija BiH, zato što je politika sadašnje vlasti Republike Srpske toliko jasna o najvažnijim i ključnim unutrašnjim pitanjima BiH i pitanjima koji imaju međunarodni aspekt.
- Tvrdimo šta Ustav definiše, a to je da je Republika Srpska moćan državotvorni entitet koji ima puni unutrašnji suverenitet. To sve piše u Ustavu. Potpuno je jasan stav o mjestu i ulozi Republike Srpske u ustavnom sistemu BiH, o neustavno oduzetim nadležnostima u BiH u proteklih 25 godina, stav o nepotrebnosti stranaca u Ustavnom sudu BiH i da visoki predstavnik mora da ode iz BiH - poručio je Karan.
Takođe, istakao je Karan, Republika Srpska ima potpuno jasan stav da međunarodna zajednica treba da nas pusti da sami živimo i radimo i da se poštuje dejtonski Ustav onakav kakav jeste.
- Upravo zbog toga je Republika Srpska meta, jer ta ista međunarodna zajednica želi sve suprotno - da ojača BiH, uništi entitete, posebno Republiku Srpsku - naglasio je Karan, dodavši da se institucije mogu suprostaviti svim pritiscima samo na način što će se vratiti izvornim, dejtonskim, ovlaštenjima, i uređenju.
Karan je ukazao da je povratak osnovama, to jeste slovu Dejtona jedini način na koji institucije mogu, sistemski, punim kapacitetom da rade, te da uspješno i brzo rješavaju sve izazove.
- Dogovor je bitan, ali se on mora graditi na zdravim osnovama, a to je isključivo Dejtonski sporazum koji temeljno leži na paritetu, konsenzusu i suverenitetu konstitutivnih naroda i entiteta - zaključio je generalni sekretar Vlade Republike Srpske Siniša Karan.