SPORAZUM O PODЈELI BARENCOVOG MORA

Ovaj sporazum omogućiće kompanijama da počnu istraživanja nafte i gasa na površini od oko 110 000 kvadratnih kilometara. Sporazum su odoborili parlamenti dvije zemlje, a stupa na snagu 7. jula ove godine. Ruski ministar inostranih poslova Sergej Lavrov i njegov norveški kolega Јona Gar Stere ratifikovali su sporazum na ceremoniji u Oslu u utorak. Ovim sporazumom dijeli se sporni dio Barencovog mora na dva površinski jednaka dijela. Taj region postao je pristupačniji nakon što je globalno zagrijavanje dovelo do otopljavanja leda. Analitičari kažu da topljenje leda može otvoriti nove, kraće plovne puteve između Rusije , Norveške i Azije. Državne naftne kompanije obje zemlje izrazile su interes za eksploataciju rezervi u regionu. Ruska kompanija "Gasprom" sarađuje sa norveškim "Statoilom" na bušotini Stokman, 380 kilometara od obale Rusije. "Moguće ekonomske beneficije su ogromne", rekao je DŽejms Niksi, menadžer i istraživač Programa Rusija i Euroazija iz "Četam hausa" tokom posjete Norveškoj. On je rekao da je značaj sporazuma da je ovim priznato da je Arktik mjesto buduće trgovine i moguće, budućeg, konflikta i sada će po prvi put biti omogućeno istraživanje i eksploatacija regiona. Američko Geološko udruženje smatra da Arktik ima oko 30 odsto svjetskih rezervi gasa i 13 odsto nafte, ali koje tek treba da budu pronađene. "Očekivanja su da taj region ima velika nalazišta nafte i gasa jer je utvrđeno da oblast prema istoku ima gasa, kao i oblast prema zapadu", rekao je DŽulijan Li, viši analitičar energetike u Centru za globalne energetske studije. Ipak, obzirom da je veliki dio Arktika neistražen, te procjene su još nepouzdane.