latinica  ћирилица
21/01/2021 |  10:04 | Autor: SRNA

Udruženje "Ćirilica" - čuvar srpskog identitetskog pisma

Udruženje "Ćirilica" iz Trebinja od osnovanja 2014. godine nastoji da ukaže na veliki značaj ćirilice kao identitetskog pisma srpskog naroda, na kome se temelji srpska kultura i pismenost, ali i da ispravi pogrešne poglede na ovo pismo.
Ćirilica - Foto: ilustracija
ĆirilicaFoto: ilustracija

Predsjednica ovog udruženja Vesna Andrić rekla je Srni da je vrlo specifično za Trebinje da u momentu osnivanja Udruženja gotovo da nije bilo ćiriličnih natpisa na ulicama Trebinja, dok je danas slika mnogo drugačija, budući da je većina natpisa na javnim institucijama ćirilična.

- Gledamo ne samo da ispravimo neke pogrešne poglede na ćirilicu nego i da ukažemo na to koliko je ona bila značajna kroz istoriju za naš narod i da se na njoj temelji naša kultura - navodi Andrićeva.

Andrićeva naglašava da su tokom dosadašnjeg rada organizovali brojne aktivnosti koje su imale uticaja prvenstveno na djecu, organizovali su vrlo zanimljive proslave Dana slovenske pismenosti i slično.

Ona dodaje da je Udruženje štampalo reprint Savinskog bukvara, te da je riječ o bukvaru iz koga je učio Petar Drugi Petrović Njegoš, a čiji se original nalazi u Manastiru Savina, a koji je krajem 17. vijeka donijet iz Rusije.

- Taj bukvar do tog momenta nikada nije bio štampan u cjelini i bio je zanemaren u nauci. Bilo je potrebno da ga malo proslavimo i učinimo dostupnim čitaocima jer je riječ o djelu izuzetne ljepote. Sav je oslikan i izuzetno je zanimljivo osmišljen način na koji je trebalo učiti slova iz toga bukvara - ističe Andrićeva.

Ona navodi da je Udruženje jednu cijelu godinu posvetilo sjećanju na Savu Mrkalja koji je osmislio današnju modernu ćirilicu, a nepravedno je zapostavljen u odnosu na Vuka Karadžića koji je uradio posljednji vid ćirilice po uzoru na Savu Mrkalja.

Andrićeva napominje da je jedna od zabluda da se sa ćirilicom ne može u Evropu, istakavši da ovo pismo čak i "Gugl" prepoznaje kao srpsko pismo, što znači da ne postoje prepreke za njeno korištenje bilo gdje.

- Smatramo da biste izgradili i sebe kao pojedinca i da biste izgradili svoj stav o životu potrebno je da imate temelje, a taj temelj u našoj kulturi je ćirilica, kao dio naše tradicije. Zato se kaže da je ona identitetsko pismo. U njoj su napisana sva djela u našoj istoriji u Srednjem vijeku i svi naši kraljevi, naučnici su je koristili. Vrlo je ružno odreći se nečeg toliko vrijednog - navodi Andrićeva, koja je i profesor srpskog jezika i književnosti.

Ona ističe da učenici vole ćirilicu, te da im je ona lakša za upotrebu, ali da je zbog upotrebe interneta vrlo bitno da djeca shvate da moraju da sačuvaju ćirilicu i da je koriste i u zvaničnoj i u nezvaničnoj komunikaciji.

Andrićeva navodi da je epidemija virusa korona prouzrokovala zastoj u aktivnostima Udruženja prošle godine, ali da je u planu da u ovoj ponovo pokrenu aktivnosti kroz promociju knjige profesora Biljane Samardžić o radu Goraždanske štamparije i niz sličnih aktivnosti.