Pozitivno kretanje BDP-a očekuje se u drugom kvartalu ove godine
- Nekoliko je stvari koje na ovo utiču, a to je, prije svega, činjenica da pandemija usporava rast BDP, ali u prvoj polovini godine veći broj građana u cijelom svijetu biće vakcinisan, što će omogućiti pokretanje onih privrednih grana koje su u vrlo lošem stanju - rekao je Tegeltija.
Prema njegovim riječima, činjenica je da je iza nas godina koju će BiH završiti u minusu, te da je samo pitanje statistike da li će pad BDP-a biti 3,5 odsto ili 5,5 odsto, što su najpesimističnije prognoze Međunarodnog monetarnog fonda.
- Ono što mene plaši, a što je iskustvo pokazalo, jeste da druga godina zna biti teža od prve godine krize. Ali, ukoliko savladamo pandemiju u najvećoj mogućoj mjeri, sva ova kretanja trebalo bi da budu veoma pozitivna - istakao je Tegeltija.
Predsjedavajući Savjeta ministara je naveo da je u BiH, kada je riječ o borbi protiv pandemije virusa korona, prihvatljiv stepen ograničenja za poslovanje privrede.
- Većina naših privrednih grana nema veliki problem sa mjerama koje u ovom trenutku imamo, a govorim, prije svega, o proizvodnim granama. Naravno, kada je riječ o uslugama, transportu putnika, avio-saobraćaju, turizmu, ugostiteljstvu i slično, te su grane u teškoj situaciji i one sasvim sigurno neće biti u boljoj situaciji u prvoj polovini 2021. godine, dok značajan broj ljudi ne primi vakcinu da bi počeo liberalniji sistem kretanja - objasnio je Tegeltija.
Govoreći o neuspjehu aražmana sa MMF-om, Tegeltija je naglasio da nema nikakvog ozbiljnog razloga da se pravi registar računa fizičkih lica u Centralnoj banci BiH, te da ovaj uslov nije nikakva ekonomska norma.
- Pitao sam šefa Misije MMF-a kako će pomoći građanima BiH tako što će registar prenijeti sa jednog mjesta na drugo i nisam dobio odgovor - napomenuo je Tegeltija.
Pitanje vođenja registra računa fizičkih lica, pojasnio je Tegeltija za ATV, definisano je zakonom o bankama i unutrašnjem platnom prometu, koji su usaglašavani sa MMF-om prije nekoliko godina.
- Ono što je vrlo važno, svaki put u pregovorima sa MMF-om bila su teška ekonomska pitanja, ponekad neko političko pitanje, ali u suštini uvijek je bila riječ o tome kako će izgledati zakon o bankama, zakon o radu, kakve će biti plate, penzije... Ovdje se nije tražilo nikakvo pitanje ozbiljnih ekonomskih reformi - rekao je Tegeltija.
Tegeltija je izrazio nadu da će prevladati svijest da aranžman treba i MMF-u i BiH, te da bi na proljeće moglo doći do povratka ozbiljnim pregovorima i ozbiljnim ekonomskim reformama, bez političke priče.
Kada je riječ o evropskom putu BiH, Tegeltija je naveo da nikada nije govorio o datumu kada će BiH dobiti kandidatski status, te da su ključni komesari u Evropskoj komisiji rekli da su očekivanja da je to prva polovina ove godine.
- Osim toga što BiH treba da uradi neke stvari da bi dobila svoj kandidatski status, lično mislim da Evropska komisija i EU treba da sa malo više razumijevanja gledaju na poziciju BiH. Tih 14 uslova dobili smo u uslovima kada je bio veliki otpor proširenju EU, za vrijeme prethodnog saziva Evropske komisije - rekao je Tegeltija.
On smatra da bi dobijanje kandidatskog statusa suštinski poslalo poruku da se BiH kreće u dobrom pravcu i vratilo bi poljuljano povjerenje građana BiH prema EU.