latinica  ћирилица
27/01/2021 |  11:45 ⇒ 12:59 | Autor: SRNA

Komemoracija srpskim žrtvama u FBiH (FOTO)

Prva komemoracija posvećena srpskim žrtvama na području Federacije BiH održana je ispred koncentracionog logora "Silos" u Tarčinu kod Sarajeva, u kojem je u proteklom ratu bilo zarobljeno više od 600 srpskih civila, od kojih su 24 umrla zbog posljedica prebijanja, torture i mučenja glađu.
Prva komemoracija ispred koncentracionog logora "Silos" u Tarčinu - Foto: SRNA
Prva komemoracija ispred koncentracionog logora "Silos" u TarčinuFoto: SRNA

Komemoraciji ispred nekadašnjeg logora prisustvovali su Boško Tomić, izaslanik srpskog člana i predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Milorada Dodika, gradonačelnik Istočnog Sarajeva Ljubiša Ćosić, preživjeli logoraši, predstavnici Udruženja logoraša Republike Srpske i preživjeli logoraši.

Prisutni su bili i predstavnici Boračke organizacije Republike Srpske i boračkih organizacija Istočno Sarajevo, te Republičke organizacije porodica zarobljenih, poginulih boraca i nestalih civila.

Ovo je prva komemoracija ispred nekadašnjeg logora, a okupljeni cu prislužili 24 svijeće i pred kapijom "Silosa" položili 24 žute ruže u znak sjećanja na preminule logoraše.

Prva komemoracija ispred koncentracionog logora "Silos" u Tarčinu (foto: SRNA)

Na današnji dan 1996. godine zatvoren je koncetracioni logor "Silos", kojim je upravljala takozvana Armija BiH.

Logor je otvoren 11. maja 1992. godine u objektu u kojem se prije rata čuvala pšenica, a zatvoren je 27. januara 1996. godine, na Svavindan, odnosno dva mjeseca nakon što je potpisan Dejtonski mirovni sporazum.

Prema svjedočenju bivših logoraša, "Silos" je imao sve elemente zloglasnog logora iz Drugog svjetskog rata Aušvic. U "Silosu" je bilo zarobljeno 600 srpskih civila, od kojih su 24 umrla od posljedica fizičkog zlostavljanja, prebijanja, tortura i mučenja glađu.

Prva komemoracija ispred koncentracionog logora "Silos" u Tarčinu (Foto: SRNA)

U tom logoru, jednom od ukupno 126 na području ratnog Sarajeva, uglavnom su bili zarobljeni civili sa područja Tarčina, Pazarića i drugih okolnih mjesta.

Najmlađi među njima bio je 14-godišnji Leo Kapetanović, a najstariji Vaso Šarenac koji je imao više od 85 godina i umro je u "Silosu" na temperaturi koja je uvijek bila niža za deset stepeni u odnosu na spoljnu.

Torture nisu bile pošteđene ni žene, od kojih je jedna bila u šestom mjesecu trudnoće.

Srpski logoraši, koji su preživjeli stravične torture, svjedočili su da su tadašnji zvaničnici u vladi takozvane Republike BiH dolazili u "Silos" i da su bili upoznati o dešavanjima u logoru.

Radojka Pandurević, koja je bila zarobljena u logoru "Silos" u ranijem svjedočenju za Srnu je ispričala da je i Alija Izetbegović dva puta bio u blizini "Silosa".

Bivši zatočenik logora smrti Slavko Јovičić Slavuj, koji je bio poslanik u parlamentu BiH, iz "Silosa" je izašao 27. januara 1996. godine.

On je svjedočio da je "Silos" bio laboratorija za ispitivanje ljudske izdržljivosti, gdje su muslimanski vojnici i čuvari zatvorenike gledali kao životinje koje su svakodnevno tukli, mučili na razne načine, "ubijali" glađu i trovali raznim lijekovima.