Boračka organizacija Srebrenica danas će obilježiti 19 godina od stradanja 24-oro Srba, većinom civila, u selu Ratkovići.
Foto: FONET
Članovi Boračke organizacije, rodbina i prijatelji nastradalih posjetiće ovo mjesto gdje će biti služen parastos nastradalima kod spomenika koji su podigli mještani koji se ovdje godišnje okupe da odaju poštu, polože cvijeće i prisluže svijeće za pokoj duša svojih ubijenih srodnika i komšija.
Јake muslimanske snage iz okolnih sela i Srebrenice u zoru 21. juna 1992. godine, sa više strana upale su u Ratkoviće, ubijajući nezaštićene civile, pljačkajući i paleći sve što su zatekli u ovim slabo naseljenom staračkim domaćinstvima.
Svirepo su ubijali žene, starce, slijepe i gluvonijeme, spaljujući ih nakon toga u njihovim kućama.
Dio stanovnika uspio je da se spase od sigurne smrti i vidi iz raznih skrovišta kako muslimanski vojnici ubijaju njihove komšije, pljačkaju i pale imovinu, o čemu su spremni da svjedoče.
Za ovaj zločin, kao i za sve ostale počinjene nad Srbima u srednjem Podrinju još niko nije zvanično optužen, pa očevici nisu imali priliku da svjedoče, a njih je sve manje, jer su u godinama, i pitanje je da li će neko od svjedoka doživjeti da Tužilaštvo i Sud BiH procesuiraju počinioce zločina u Ratkovićima.
Ratkovići su prije 19 godina potpuno spaljeni i uništeni i u njima nije obnovljena nijedna kuća, niti se ko vratio da tu živi.
O postojanju sela svjedoči samo poneke ruševine kuća koje su skoro zarasle u šiblje i spomenik podignut na sjećanje ubijenim mještanima.
PARASTOS ZA STRADALE NA MILjEVAČKOM PLATOU
U crkvi Svetog Marka u Beogradu danas će biti služen parastos za pripadnike Teritorijalne odbrane Republike Srpske Krajine koji su stradali na Miljevačkom platou 1992. godine.
U Tašmajdanskom parku biće položeno cvijeće na spomen ploču stradalim Srbima, najavljeno je iz Udruženja porodica nestalih i poginulih "Suza", sa sjedištem u Beogradu.
Na današnji dan prije 19 godine, hrvatske snage mučki su napale zonu pod zaštitom UN i zarobile 40 teritorijalaca. To je bio prvi napad hrvatskih oružanih snaga na teritoriju RSK.
Pred očima pripadnika UNPROFOR-a, masakrirana su 23 zarobljenika. Zločin na Miljevačkom platou zabilježen je na video kaseti koju su snimali sami počinoci. Uprkos obilju validnih dokaza, dostavljenih svim relevantnim međunarodnim i hrvatskim organizacijama i institucijama, za zločin na Miljevačkom platou još niko nije optužen.
Prema svjedočenju preživjelih, neki zarobljenici su "vješani o vojnički pojas, neki preklani, a neki likvidirani metkom u potiljak."
Hrvatski vojnici su potom srpske žrtve bacili u jamu kod sela Drinovci, a kasnije su je napunili smećem.
Vojnici su srpskim zarobljenicima, pod prijetnjom smrću, naredili da ih bacaju u krašku jamu u predjelu Ljut, nedaleko od zaseoka Bačić, koju su kasnije napunili smećem.
Dva mjeseca poslije borbi, UNPROFOR je nadgledao ekshumaciju tijela srpskih teritorijalaca, koja su bila u visokom stepenu raspadanja, a pojedini dijelovi tijela su nedostajali. Identifikacija je potrajala dva mjeseca, ali i pored najsavršenijih metoda, 12 tijela do danas nije identifikovano.
Nakon tortura u zatvorima "Kuline" u Šibeniku, "Lora" u Splitu i "Kerestinac" u Zagrebu, 17 preživjelih zarobljenika je razmijenjeno u Nemetinu 14. avgusta 1992. godine.
