latinica  ћирилица
23/02/2021 |  13:19 ⇒ 16:59 | Autor: SRNA

Kako je Dragana Perković Martin spustila rover na Mars? (VIDEO)

Srpkinja Dragana Perković Martin bila u Nasinom timu stručnjaka zaduženih za radarske sisteme misije slijetanja rovera "Istrajnost" na Mars, i to na lokaciju kratera nazvanog po maloj opštini u Republici Srpskoj - Јezero.

Dragana, koja je išla u osnovnu školu i gimnaziju u Beogradu, završila elektrotehniku na Malti, postdiplomske studije završila 2008. godine na Univerzitetu u Masačusetsu, SAD, radi u "DŽet propulžn laboratoriji" /Jet Propulsion Laboratory/ posljednjih 13 godina.

Nakon sedmomjesečnog puta do Marsa i sedmominutnog slijetanja, rover "Istrajnost" /Perseverence/ se našao na površini Marsa.

Dragana je za RTS rekla da je njen tim bio zadužen za pravljenje radara koji je proizvodio podatke brzine kretanja vozila do površine Marsa i razdaljine vozila od površine planete.

- Mi smo učestvovali u tih sedam minuta terora. Јa sam vodila taj tim i kao jedan od sistem-inženjera koji su bili odgovorni za to kako radar funkcioniše u toku slijetanja - rekla je ona.

Sada roveru, koji se nalazi u krateru Јezero, radar, na kojem je Perkovićeva radila nešto više od osam godina, više nije potreban, pošto je nakon slijetanja odletio, a rover na sebi ima drugi radar za naučne podatke.

Ona je dodala da rover, koji kopa veliku rupu na mjestu gdje je više od tri milijarde godina bilo vode, tragajući za dokazima o nekadašnjem životu na Marsu, za sada nije slao nikakve značajne naučne podatke, ali je poslao jednu divnu fotografiju panorame prilikom slijetanja.

Prema njenim riječima, toliko je hladno na Marsu da voda u tečnom stanju ne može da postoji tamo, pošto se temperatura kreće oko minus 50 do minus 60 stepeni.

Radio-signal sa Marsa do Zemlje putuje 700 sekundi, što je, kaže ona, skoro 12 minuta, a jedan od glavnih ciljeva rovera je da prolazi kroz krater, da traži mjesta gdje može da vidi zanimljive stijene.

- Ljudi na Zemlji će odlučiti koje su stene važne. Rover neće bušiti i kopati jednu rupu, već mnogo više. Kada ljudi na Zemlji odluče da je nešto veoma zanimljiv uzorak, on će biti procesovan u roveru da se vidi od čega se sastoji. Neki od tih uzoraka biće ostavljani u tubama za sljedeću misiju koja će doći da ih pokupi i onda ih lansira nazad na Zemlju, ali moraćemo da sačekamo za to - dodala je ona.

Govoreći o sličnostima i razlikama između Zemlje i Marsa, Perkovićeva je navela da je na Marsu atmosfera mnogo "tanja", nego na Zemlji, što je najveći izazov što se tiče slijetanja na Mars, jer su stručnjaci morali da kreiraju sekvencu koja traje sedam minuta i koja je potpuno automatska, jer kad jednom krene slijetanje, ljudi na Zemlji samo posmatraju podatke koji se šalju sa Marsa.

Ona je navela da je uz rover poslat i helikopter, tako da će prvi put neka svemirska agencija pokušati da podigne neku letjelicu na nekoj drugoj planeti.

- Nikada to nismo pokušali, ni pomišljali da je to moguće sve do ove misije. Nadamo se da će moći da fotografiše rover sa neke visine. Iskreno se nadam da će taj helikopter, ako bude radio kako treba, možda moći da posjeti mjesto gdje se srušio naš radar i da nam pošalje neke slike - rekla je Perkovićeva.

Ovo je peti rover koji je NASA spustila na Mars, a misija "Istrajnost" je planirana da traje dvije marsovske godine, što je malo više od dvije zemaljske godine.

NASA planira da narednom misijom dopremi na Zemlju uzorke sakupljene u ovoj misiji.

Ta nova misija se očekuje tek u narednih pet ili više godina.