latinica  ћирилица
08/03/2021 |  18:11 ⇒ 18:12 | Autor: Večernje novosti

Priznanje ruske biblioteke romanu Željka Pržulja

Kad jedna tako velika država kao što je Rusija i najveća svjetska književnost, ruska literatura, među dvadeset pet književnih djela iz cijeloga svijeta samo nominuje nekoga iz ovako brojčano malog naroda, to je onda ogroman uspjeh i ogromna čast.
Željko Pržulj - Foto: RTRS
Željko PržuljFoto: RTRS

- Nešto što samo rijetki imaju privilegiju. Meni je Bog podario talenat, a ruski prijatelji omogućili da to postignem - rekao je pisac Željko Pržulj čiji je roman "Sami na svijetu" (NB Istočno Sarajevo) proglašen najboljom knjigom autora van ruskog govornog područja, a koja se svake godine bira u organizaciji biblioteke "Vladimir Majakovski" iz Sankt Peterburga.

Rukovodstvo te biblioteke nominovalo je ovaj roman pisca iz Republike Srpske, a glasovi čitalaca donijeli mu ovo priznanje, kao - poslije Dejana Lučića, tek drugom srpskom autoru tokom trideset godina duge tradicije dodjele nagrada.

- Da u ogromnoj Rusiji poštovani čitaoci mogu da čitaju i spoznaju priču o mom Nonetu, Krsti i Gorkom i svim mojim prijateljima i saborcima, da preko velikog prijatelja svijet sazna barem djelić istine o stvaranju moje otadžbine Republike Srpske - istakao je Pržulj u zahvalnici.

Surova priča aktera (pred)ratnih događaja, u kojoj su autentično opisane bitke, logori, zavjere, NATO bombardovanje, sam život u ratnim uslovima, pored glavnih likova za junake ima i Miloševića, Karadžića, Mladića, Gišku, Arkana, Legiju, Izetbegovića, Tuđmana, Vatikan, masone, ruske dobrovoljce, patrijarhe...

- Sama pobjeda u projektu vaše biblioteke "Peterburg čita: biramo najboljeg stranog pisca" krunisala je taj uspjeh Srba i Republike Srpske, a meni samom, tokom glasanja, pokazala koliki je patriotizam i ljubav prema otadžbini mojih sugrađana rasutih širom planete. Јoš jednom hvala biblioteci "Majakovski" i svima onima koji su mi omogućili da budem nominovan i da pobijedim - naveo je pisac.

Na hiljadu stranica romana "Sami u svijetu" opisani su događaji od 1990. do 1996. u Sarajevu, ali i u ostatku Јugoslavije, kroz priču o grupi mladih ljudi iz jednog sarajevskog kvarta - od zajedničkih basket utakmica i odlazaka na rok koncerte, preko raspada Јugoslavije i podjele grada, ali i njihove podjele na tri međusobno zaraćene vojske, do Dejtonskog sporazuma i izlaska Srba iz Sarajeva.