Izložba "Pisma sa Banovca" za kraj Dučićevog dana
Ćurić je rekao da je Matija Ban, rođeni Dubrovčanin i ugledni Beograđanin, da je njegov život i djelo bio veliki izazov za autore izložbe - Svetlanu Mitrović iz Etnografskog muzeja i Peđu Milojevića iz Tangram centra iz Beograda, na koji su oni uspješno odgovorili i podarili ovakav kulturni čin, vrijedan svakog poštovanja.
On je podsjetio da je Matija Ban u Carigradu završio najviše škole i predavao istoriju, geografiju i francuski jezik, te da je na poziv kneza Srbije Aleksandra Karađorđevića, stigao u Beograd 1844. godine.
- Uskoro, osjećajući se kao svoj na svome, odriče se austrijskog podanstva i uzima srpsko državljanstvo. Predaje na Liceju u Beogradu, a knez ga je angažovao za ličnog vaspitača njegovih kćerki, Poleksije i Kleopatre. Harizmatičan, obrazovan i gospodskih manira, ubrzo izaziva pažnju i zadobija povjerenje tadašnje kulturne i vladajuće elite - naveo je Ćurić.
On je podsjetio na književni rad Matije Bana, navodeći da je iza njega ostalo bogat opus, te da je zdušno podržao jezičku reformu Vuka Stefanovića Karadžića.
- Ovu izložbu, koju nam priređuju Svetlana Mitrović i Peđa Milojević, doživljavamo kao svojevrstan omaž Matiji Banu, ali i kao putokaz mnogima da se lakše odlučuju na osvjetljavanje naše dalje i bliže istorije i onih koji su je stvarali, radi nas i generacija koje dolaze - istakao je Ćurić.
Јedan od autora izložbe Peđa Milojević rekao je novinarima da je Matija Ban renesansa ličnost, te istakao njegov značaj u diplomatiji, književnosti, pozorištu, ali i u vaspitanju dvora kneza Aleksandra Karađorđevića.
- Mnogi ne znaju da je on začetnik ideje da se podigne Hram Svetog Save. Sva politička, diplomatska, umjetnička elita dolazila je u Gospodsku, današnju Brankovu ulicu, koja je bila neka vrsta žile kucavice, kao što je danas Knez Mihailova - rekao je Milojević.
Autori izložbe su Peđa Milojević i Svetlana Mitrović, a priredila je Turistička organizacija Čukarica, u saradnji sa Centrom za multimedijalnu umjetnost i komunikaciju Tangram i Arhivom Srbije.
Dokumenta koja čine ovu izložbu su upis u Matičnu knjigu rođenih, pisma, izvještaji, ukazi, pozorišni plakati, knjige, reprodukcije ulja na platnu, fotografije i slično.
Izložba će biti dostupna posjetiocima onlajn, a u skladu sa mjerama Republičkog štaba, kada ponovo bude dozvoljena posjeta ustanovama kulture, izložba će biti dostupna i uživo u Galeriji muzeja.
Ovom izložbom zatvorena je tradicionalna manifestacija Dučićev dan, posvećena velikom srpskom pjesniku Јovanu Dučiću.