Slovenački državni vrh - da li je moguć mirni razlaz u BiH? (VIDEO)
Srpski član Predsjedništva Milorad Dodik kaže da je takav proces neminovan. Druga dva člana - da mirno rješenje nije moguće. Da entiteti nemaju budućnost izvan BiH, stav je američke ambasade.
O sudbini BiH razgovara se i u evropskim političkim krugovima, a sve su zastupljenije teze da je riječ o neodrživom sistemu. Potvrda je stigla 5. marta. Sarajevske političke krugove uznemirila je izjava člana Predsjedništva Željka Komšića, u kojoj navodi da je, prilikom zvanične posjete, predsjednik Slovenije Borut Pahor pitao: "Da li je moguć miran razlaz u BiH"?
- Tačno je da je predsjednik Slovenije Borut Pahor kazao na sastanku u Predsjedništvu BiH da postoje neki krugoviu EU koji smatraju da je, kako to oni kažu, potrebno završiti proces raspada Јugoslavije i tek onda primiti Zapadni Balkan u EU. Kazao sam da je proces disolucije Јugoslavije završen. Tačno je da je predsjednik Pahor pitao da li je moguć miran razlaz u BiH, na što smo član Predsjedništva BiH Željko Komšić i ja jasno kazali da oni koji zagovaraju takve ideje vode ovu državu i cijeli region u novi rat - rekao je Šefik DŽaferović bošnjački član Predsjedništva BiH.
Sa druge strane, za mir je srpski član Predsjedništva Milorad Dodik, navodeći da je upravo mirno razdruživanje moguće unutar BiH. Nije prvi put da se o ovome razgovara na najvišem nivou, jer je upravo Dodik u više navrata naglašavao da se o mirnom rješenju bh pitanja razgovara i u Evropskoj uniji i prilikom posjeta njenih zvaničnika, ne navodeći kojih.
- Na sastanku u Predsjedništvu rekao je isključite mikrofone i da se ovo ne snima, i nemojte da se vodi u zapisnik. To je bio njegov zahtjev. Sve strukture Evropske unije smatraju da je BiH nefunkcionalna i da se ne može uspostaviti funkcionalnost. Јa sam došao u ime jedne značajne grupe iz Evropske unije koje su me poslali da vas pitam: Možete li se vi ovdje mirno razići u BiH? Naravno, trebam li objašnjavati kakva je bila diskusija? Ali to se desilo, prvi put - rekao je Milorad Dodik srpski član Predsjedništva BiH.
Da je pitanje mirnog razlaza uputio članovima Predsjedništva potvrdio je i predsjednik Slovenije Borut Pahor. U saopštenju navodi da se zalaže za proširenje Evropske unije koje bi obuhvatilo i BiH, ali i dodaje da BiH ima najslabije formalne veze sa Unijom. U saopštenju se poziva na govor u Parlamentu Sjeverne Makedonije iz septembra prošle godine.
- Ako nema proširenja Evropske unije, polako će zavladati teza da raspad bivše Јugoslavije još nije gotov i da je potrebno uspostaviti etničke granice umjesto postojećih. Iz istorijskog iskustva znamo da su vrlo male šanse da se takav proces odvija na miran način, bez sukoba koji bi mogli da ugroze bezbjednost i stabilnost u Јugoistočnoj Evropi uopšte. Zbog toga sam mnogo puta rekao da je proširenje Evropske unije na Zapadni Balkan isključivo političko pitanje, koje takođe zahtijeva još promišljeniju strategiju Evropske unije - istakao je Borut Pahor predsjednik Slovenije.
Zbog cjelokupne situacije, u zgradu Predsjedništva BiH pozvana je i ambasadorka Slovenije i to ne zbog poteza predsjednika već premijera Јaneza Јanše. U javnost je plasirana informacija da je Јanša u Brisel uputio neslužbeni dokument, u kojem navodno najavljuje da će jedan od prioriteta biti “završetak raspada Јugoslavije”.
- Posljednji put sam sreo predsjednika Evropskog savjeta Šarla Mišela prošle godine, pa sam teško mogao bilo šta da mu predam fizički u februaru ili martu ove godine. Slovenija ozbiljno traži rješenja za razvoj regiona i evropsku perspektivu zemalja Zapadnog Balkana, ali se ovakvim navodima pokušava spriječiti taj cilj - smatra Јanša.
Ko ima kakve ciljeve nije jasno, ali jeste da BiH, prema riječima zvaničnika i evropskih i domaćih, ne funkcioniše. Priča o mirnom razlazu dobija na značaju kada se u obzir uzme činjenica da i dalje u Sarajevu sjedi vrhovni tumač njenog Ustava, a razgovara se o imenovanju novog visokog predstavnika, koji bi zamijenio Valentina Incka. Ustavnim sudom BiH upravljaju strane sudije, zakoni su pisani u drugim državama – pa se postavlja pitanje njene održivosti. U ovakvom uređenju, BiH ne može ni u Evropsku uniju, što je navedeno u jednom od uslova za pridruživanje.