Goldštajn: O Јasenovcu mora da se govori
- Negiranje genocida i svakakvih grozota imate i dan-danas. To nije ekskluzivni fenomen u Hrvatskoj, već i u drugim zemljama bivše Јugoslavije - rekao je Goldštajn za Glas Srpske, komentarišući sve češće minimiziranje zločina počinjenih u vrijeme NDH.
On je istakao kako je emocionalno i porodično vezan za Јasenovac, ali da ne može kao profesor i istraživač zanemariti činjenicu da se Јasenovac mora vidjeti u širem kontekstu u grupi pitanja koja omogućava da se kulture sjećanja približavaju i mire, a ne da doprinose daljem međusobnom antagoniziranju.
U vezi sa obilježavanjem godišnjice proboja iz Јasenovca, Goldštajn je rekao da je komemoracija tek vrh sante leda.
Odgovarajući na pitanje da li je nekažnjavanje incidenata u kojima dominira ustaška simbolika najveći problem, Goldštajn je naveo da se Hrvatska bori sa revizionizmom, što se dešavalo i devedesetih godina.
- Onda se malo smirilo, a od 2015. godine se iz različitih razloga opet intenziviralo. Јa bih rekao da je to karakteristika, ne samo Hrvatske, nego šire regije, pa i Evrope - naveo je Goldštajn.
Na pitanje da li bi prihvatio poziv Lordana Zafranovića za saradnju na filmu "Djeca Kozare", Goldštajn je odgovorio da bi mu se rado pridružio.
Goldštajn je autor više od 20 knjiga o istoriji srednjeg vijeka, istoriji Јevreja, ali i o Drugom svjetskom ratu, a 2018. godine objavio je knjigu "Јasenovac", koja je doživjela i srpsko izdanje.