Izvještaj Vlade Savjetu bezbjednosti: Kontinuirani problemi koje izaziva OHR
U ovom dijelu izvještaja navodi se da je tajan proces imenovanja novog visokog predstavnika suprotan međunarodnom pravnom instrumentu kojim je on uspostavljen.
Navodi se da saglasnost strana u pogledu uloge i imenovanja visokog predstavnika sada neke članice međunarodne zajednice smatraju nerelevantnim u toj mjeri da se u procesu imenovanja strane potpisnice Aneksa 10 čak ni ne konsultuju.
U dokumentu se navodi da "strane koje sebe smatraju matičnim starateljima BiH ne mogu djeci BiH čak ni da dozvole da imaju bilo kakav glas u definisanju podesne guvernante, niti da znaju kako se uopšte bira".
Vlada ukazuje i na to da suprotno Dejtonskom mirovnom sporazumu visoki predstavnik nastavlja da prisvaja legalno apsurdna diktatorska ovlašćenja i odlukama donosi zakone, poništava odluke Ustavnog suda i smjenjuje izabrane zvaničnike.
U tekstu se upozorava da je nedavno zaprijetio da će ponovo posegnuti, nezakonito, za takozvanim "bonskim ovlašćenjima".
- Visoki predstavnik je institucija koju su strane potpisnice Aneksa 10 Dejtonskog mirovnog sporazuma, među kojima i Republika Srpska, ovlastile da djeluje kao koordinator međunarodnih aktivnosti u pogledu civilnih aspekata Dejtonskog sporazuma i pomaže stranama u njihovim naporima - pojašnjava se u dokumentu.
Navodi se da mandat visokog predstavnika ne uključuje nikakvo ovlašćenje, ni izričito, ni konkludentno, da donosi odluke koje su obavezujuće po vlade i građane BiH.
U četvrtom poglavlju izvještaja ukazuje se na stavove Metjua Periša, stručnjaka za međunarodne odnose i bivšeg pravnika u OHR-u, koji je naveo da su funkcije visokog predstavnika "ograničene na koordinaciju rada drugih međunarodnih organizacija, te praćenje i podsticanje domaćih zvaničnika da ispune svoje dejtonske obaveze".
Tekst podsjeća i na izjave bivšeg britanskog ambasadora u BiH Čarlsa Kroforda, koji je pomogao u kreiranju "bonskih ovlašćenja", a koji je napisao da "bonska ovlašćenja nemaju nikakav stvaran pravni osnov", te da su se "izrodila u međunarodno političko blefiranje u igri moći, koju su visoki predstavnici uzastopno umotavali u pravnički jezik da bi cijela stvar izgledala impozantno i neizbježno".
U izvještaju se napominje da je povratak bivše diktatorske prakse visokog predstavnika nemoguć zato što je danas rašireno shvatanje, i u BiH i izvan nje, da su takva ovlašćenja nezakonita, nelegitimna i kontraproduktivna.
S obzirom na to da sve više posmatrača i zvaničnika otvoreno potvrđuje da Aneks 10 ne daje nikakav pravni osnov za bonska ovlašćenja, u izvještaju Vlade se napominje da visoki predstavnik sada tvrdi da ovlašćenja crpi ne samo iz Aneksa 10, nego i iz rezolucija Ujedinjenih nacija.
- Njegovu tvrdnju u tom pogledu nikada ne bi podržale sve članice Savjeta bezbjednosti UN, a, u stvari, Savjet bezbjednosti UN nikad nije ni pokušao da ovlašćenjima visokog predstavnika iz Aneksa 10 doda neka nova, niti da mu delegira diktatorska ovlašćenja - navedeno je u izvještaju.
Vlada je u izvještaju ukazala na to da je uticaj OHR-a bio najgori u periodu kada je OHR pomoću bonskih ovlašćenja upravljao BiH vlastodržački, čime je političke institucije BiH učinio nemoćnim i bespredmetnim.
U tekstu se naglašava da su nepromišljene odluke i zloupotreba ovlašćenja podmetnuta BiH u tom periodu - primarni izvori današnjih problema u BiH.
- Na primjer, EU je s pravom naglasila potrebu za širom reformom disfunkcionalnog pravosuđa BiH, a to pravosuđe je gotovo u cijelosti proizvod ranijih protivpravnih i nepromišljenih odluka visokog predstavnika. Čak i kada ne koristi prisvojena diktatorska ovlašćenja, visoki predstavnik ostaje najveća prepreka napretku u BiH - ističe se u dokumentu.
Kao primjer se navodi pitanje državne imovine, koje je danas izvor velikog razdora u BiH, a koje bi bilo riješeno prije nekoliko godina da visoki predstavnik nije potopio presudan sporazum o tom pitanju do kog su došle najuticajnije domaće političke stranke.
- Kada visoki predstavnik sabotira kompromisna rješenja do kojih dođu lideri u BiH, time ne samo da se blokira rješenje konkretnog pitanja, već i dodatno otežava postizanje kompromisa u politički podijeljenoj BiH - dodaje se u dokumentu.
U izvještaju Savjetu bezbjednosti, Vlada je podsjetila da je početkom ove godine visoki predstavnik Valentin Incko poslao ultimativno pismo u kojem zahtijeva da Narodna skupština Srpske povuče tri priznanja koja je 2016. godine dodijelila brojnim pojedincima i organizacijama povodom obilježavanja 25. godišnjice Narodne skupštine.
U tekstu se posebno ukazuje na stav Incka da će povlačenje priznanja "skinuti kolektivnu odgovornost sa srpskog naroda" i ukloniti "kolektivnu krivicu".
- Inckovo pripisivanje krivice nedužnim Srbima, čak i srpskoj djeci, za zločine koje su tokom rata počinili pojedinci velika je uvreda i suprotnost evropskim vrijednostima. Kolektivna krivica jednog naroda je otrovan, fašistički i fanatizovan koncept koji je destruktivan po nacionalno pomirenje i sklad - naglašeno je u izvještaju.
U februaru 2021. godine visoki predstavnik Incko ponovio je svoju raniju izjavu da će pokušati da nametne zakon kojim se inkriminiše izražavanje određenih mišljenja o ratnoj istoriji BiH.
U izvještaju se napominje da je mogućnost donošenja takve odluke napad na demokratsko ustavno uređenje BiH i neopravdana prijetnja po pomirenje, slobodno istraživanje istorije i slobodu izražavanja.
Za Vladu Srpske, cenzorski zakon kojim se zabranjuje debata o kvalifikaciji zločina u Srebrenici, predstavljao bi povredu prava građana na slobodu izražavanja, koje je zaštićeno Ustavom BiH i Evropskom konvencijom o zaštiti ljudskih prava.
- Takav zakon bio bi direktno nesaglasan sa odlukama Evropskog suda za ljudska prava kojima se štiti pravo na slobodu izražavanja. Republika Srpska i njeni lideri snažno podržavaju istragu svih ratnih zločina i privođenje svih ratnih zločinaca pravdi, bez obzira na nacionalnost i počinilaca i žrtava - navodi se u dokumentu.
Iako su Srbi u BiH i njihovi politički predstavnici gotovo jednoglasni u tome da OHR mora biti zatvoren, u izvještaju se navodi da destruktivnu ulogu visokog predstavnika u BiH ne uviđaju samo oni.
Naglašeno je i da je predsjednik najveće hrvatske stranke u BiH Dragan Čović u januaru 2021. godine pozvao na zatvaranje OHR-a.
- Za nadati je se da će članicama Savjeta bezbjednosti postati očigledno da, iako izvještaji o kretanjima u BiH mogu biti korisni, to je funkcija koja ne zahtijeva diplomatu na nivou ambasadora, 89 zaposlenih uz sve njihove troškove, a zasigurno ne opravdava dalje prisustvo figure čija je uloga u toj mjeri razdorna - zaključuje se u četvrtom poglavlju izvještaja Savjetu bezbjednosti.