latinica  ћирилица
27/07/2011 |  19:14 | Autor: RTRS

DODIK: IZGRADIĆEMO MEHANIZAM ODBRANE SRPSKE

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik rekao je da će RS izgraditi mehanizam svoje odbrane od onih koji je podrivaju.
Dodik je rekao da su oni koji danas vode RS uvjereni da Srpska ima pravo na što širu nacionalnu integraciju, pa i državnu sa Republikom Srbijom, jer je Srbija matica srpskog naroda i RS se toga ne treba stidjeti. "Srpska je za nas svetinja koju sadašnje rukovodstvo nikada neće izdati. RS je na dobrom putu i neće dati ništa od svojih prava koja joj po Dejtonu pripadaju, već će u budućnosti samo jačati i tražiti prava koja su joj oteta", istakao je Dodik, obraćajući se okupljenima u Milića Gaju kod Kozarske Dubice povodom obilježavanja 70. godišnjice od podizanja ustanka protiv fašizma u Drugom svjetskom ratu. Predsjednik RS je naglasio da nema nijedne dileme u postojanje RS i da je srpski narod zaslužio da ima svoju Republiku. "RS je danas najvažniji politički faktor u BiH i nema BiH bez RS, ali RS može bez BiH", rekao je Dodik. "Želimo da vidimo rehabilitovano selo u RS i razvoj industrije i to je naš dug prema ljudima i našoj djeci koja će ovdje živjeti", istakao je Dodik. Govoreći o obilježavanju Dana ustanka u Drugom svjetskom ratu, Dodik je rekao da je ponosan što pripada srpskom narodu koji ima veliku slobodarsku tradiciju, koji je najvećim dijelom u bivšoj Јugoslaviji nosio antifašističku borbu, zbog čega ne može biti zločinački i genocidan. "Srpski narod je slobodarski, jer je slobodu želio da podijeli i živi sa drugim narodima u Јugoslaviji, ali drugi to nis htjeli", rekao je Dodik. On je naveo, da činjenice ostaju da je u Drugom svjetskom ratu u partizanskim jedinicama najviše bilo Srba, dok su drugi narodi djelimično učestvovali. Dodik je rekao da neki u Sarajevu danas žele da prisvoje civilizacijske vrijednosti antifašizma i govore da to pripada samo njima, ali to nije tačno. Ministar rada i boračko-invalidske zaštite Petar Đokić istakao je u obraćanju okupljenima da RS ostaje snažno privržena tekovinama antifašističke borbe, jer je srpski narod, koji je izgradio Srpsku, veoma ponosan na taj dio svoje istorije i odlučnošću da se brani sloboda i da se u toj borbi žrtvuje život. "Ljudi sa područja Kozare i Potkozarja najbolje su pokazali šta je značila ta borba i oni koji pamte Drugi svjetski rat i strašne zločine koje je fašistička sila počinila borcima NOR-a, a još više narodu Kozare", naglasio je Đokić. Predsjednik SUBNOR-a RS Blagoja Gajić poručio je mlađim generacijama da čuvaju tradiciju NOR-a i antifašističke borbe u Drugom svjetskom ratu. MANIFESTACIЈE U BANjALUCI I DRVARU Sedamdeset godina od podizanja ustanka protiv fašizma, obilježena je i velikim narodnim skupom u Drvaru. - Drvar, grad u kojem je pukla prva ustanička puška, postao kolijevka antifašizma i predvodnik revolucionarne narodne volje, izjavio je predsjedavajući Savjeta ministara BiH Nikola Špirić. "Ovo je grad heroj, bio i ostao. I danas je grad heroj, jer trpi nepravdu od svih nivoa vlasti", rekao je Špirić na velikom narodnom zboru u Drvaru. Na narodnom zboru u Drvaru govorio je i proslavljeni revolucionar, devedesetpetogodišnji Ljubo Babić, jedan od vođa ustaničkog pokreta u Bosanskoj krajini. U okviru svečanosti, organizovane su kulturno-zabavne manifestacije i otvorena izložba fotografija posvećena ustanku. Svečanostima u ovoj opštini prisustvovao je i ambasador Srbije u BiH Ninoslav Stojadinović, gradonačelnik Beograda Dragan Đilas i savjetnik predsjednika Srbije Mlađan Đorđević. Na Banj brdu kod Banjaluke obilježeno je 70 godina ustanka naroda BiH protiv fašizma, a manifestaciji su prisustvovali boraci NOR-a i građani. Ministar rada i boračko-invalidske zaštite Petar Đokić istakao je da je narod Banjaluke i Krajine dao ogroman doprinos u organizovanju NOB pokreta koji je prerastao u oružanu borbu kojom je pobijeđen fašizam. Predsjednik Gradskog odbora SUBNOR-a Banjaluka Rade DŽajić istakao je da je 3.000 boraca sa područja Banjaluke poginulo u borbi protiv fašizma. - Ustanak naroda u BiH protiv fašizma brzo se širio i krajem 1941. godine imali smo 80.000 boraca. Naša borba je bila herojska i požrtvovana, jer je na prostoru nekadašnje Јugoslavije za slobodu naroda poginulo više od 305 hiljada boraca - rekao je DŽajić. Vijence na spomen-obilježje poginulim borcima NOR-a položili su delegacije Vlade RS, SUBNOR-a Banjaluke, Boračke organizacije RS, 3. pješadijskog puka Oružanih snaga BiH, Grada Banjaluke, te OO SUBNOR-a Mrkonjić Grada, Gradiške, Laktaša, Kotor Varoša, Prnjavora, Prijedora, Kneževa i Novog Grada.