BL- SLIKE ŠUMANOVIĆA U ЈULU

Taj period predstavlja vrhunac Šumanovićevog slikarstva, kada zaokružuje bogato iskustvo iz Pariza, izuzetno obrazovanje i veliki stvaralački zanos, rekla je kustos izložbe iz Muzeja Lana Pilipović, i naglasila, da je Šumanović među najznačajnijim srpskim slikarima prve polovine 20. vijeka. Uradio je veliki broj slika i ostavio je veoma značajne podatke o svom stvaranju. Poznat je po velikom opusu izvanrednih šidskih pejzaža, po slikama "Pijana lađa", "Doručak na travi", po ciklusu slika pod nazivom "Šidijanke" - navela je Pilipovićeva. Šumanović je mnogo istraživao i slikao u stilski različitim pravcima, od secesije i simbolizma, preko kubizma, ekspresionizma, poetskog realizma, neoklasicizma, a uzori su mu bili Pusen, Matis i Sezan. - Šumanovićeve postkubističke slike predstavljaju najreprezentativnije primjerke ovog stila u domaćem slikarstvu. Bio je u potpunosti posvećen slikarskom pozivu. Za svaku sliku bi radio prvo skice, nije koristio kist, nego isključivo slikarski nož, a boje je pravio po sopstvenoj tehnologiji. Prve njegove slike karakteriše veoma reljefna struktura, koja se vremenom gubila, da bi na kraju prešla u jednu glatku i sjajnu strukturu - podsjetila je Lana Pilipović. Prema njenim riječima, početak javnog izlaganja radova Šumanović je u Zagrebu, gdje je i završio Višu školu za umjetnost i obrt 1918. godine. Pored slikarstva se bavio ilustracijom, grafikom i scenografijom. - Već 1920. godine odlazi u Pariz, gdje mu je učitelj bio istaknuti likovni pedagog Andre Lot, kod koga su se školovali mnogi svjetski i jugoslovenski slikari tog vremena. Povratkom u Šid, 1930. godine, slika najviše pejzaže i aktove, a kolorit je znatno svjetliji nego u Parizu. U Šidu u potpunosti definiše svoj jedinstven i prepoznatljiv stil slikarstva, a ovo se najviše odnosi na ciklus slika "Šidijanke", koje je radio nekoliko godina - istakla je Pilipovićeva, i dodala, da je veliki slikar neposredno pred smrt završio ciklus "Beračice", koje po novom tumačenju sadrže određene hrišćanske simbole i poruku. U susret otvaranju izložbe u Banjaluci, Muzej savremene umjetnosti nedavno su posjetili direktor Galerije slika "Sava Šumanović" iz Šida Radovan Sremac i kustos ove institucije Vesna Burojević. Bila je ovo prilika da se upoznaju sa kapacitetima muzejskog izložbenog prostora, kako bi se zajednički promislio "obim" izložbe Save Šumanovića, kojom će Srbija i Republika Srpska obilježiti 70 godina od smrti velikog umjetnika. Galerija slika "Sava Šumanović" baštini najveći broj djela Save Šumanovića, jer u svom vlasništvu imaju više od 400 djela, od kojih 350 ulja na platnu, zatim crteže, pastele, kao i obimnu dokumentaciju. Lana Pilipović je kolegama iz Šida predstavila i sliku Save Šumanovića "Mrtva priroda sa flašama" iz 1926. godine, koja je u vlasništvu banjalučke Zbirke "Terzić", a čuva se u depou Muzeja u Banjaluci. Sava Šumanović je rođen 22. januara 1896. u Vinkovcima, gdje mu je otac radio kao šumarski inženjer. Kada je imao četiri godine, porodica se preselila u Šid. I otac i majka su poticali iz uglednih šidskih građanskih porodica. Gimnaziju je pohađao u Zemunu, gdje je počeo da se interesuje za umjetnost. Kasnije se usprotivio očevoj želji da postane advokat i 1914. u Zagrebu je upisao Višu školu za umjetnost i obrt. Ovu školu je završio sa najboljim ocjenama 1918. Tada je počeo da javno izlaže svoja djela.