Trkulja: Nove zgrade u RS ne ispunjavaju standarde trusnih područja

"Dosadašnja statistička istraživanja pokazuju da će Banjaluku, ali i područje istočne Hercegovine, u budućnosti sigurno pogoditi zemljotres približe razorne snage kakav je bio onaj na sjeveru Apeninskog poluostrva. Da li će se to dogoditi za pet mjeseci, pet, 15 ili 50 godina, manje je važno. Vjerujte da nisam pesimista ako kažem da će tada, kao kula od karata, popadati većina zgrada koje su pravljenje od početka devedesetih do danas", rekao je Trkulja za današnji "Pres RS". On upozorava da bi zemljotres čak i znatno slabiji od onog koji je u Italiji prije nekoliko dana odnio najmanje 16 života i teže i lakše povrijedio više od 350 ljudi u Republici Srpskoj izazvao mnogo tragičnije posljedice, prije svega zbog nekvalitetne gradnje modernih stambenih i poslovnih objekata. "Činjenica je da se nalazimo na trusnom području koje periodično pogađaju snažni zemljotresi. U Banjaluci je, primjera radi, 1888. godine zabiljležen prvi snažniji zemljotres jačine oko 5,5 stepeni Rihterove skale. Zatim imamo zemljotres iste snage već 1935. godine, 1969. registrovan je katastroFalni zemljotres od 6,3 Rihtera, da bi na kraju posljednji snažniji zemljotres banjalučku regiju pogodio 1981. godine, čija je snaga bila oko 5,4 stepena Rihterove skale. Potresi manje snage su nešto što svake godine pogađa ove krajeve", kaže Trkulja. Prema njegovim riječima, Zagrebu možda prijeti i najveća opasnost od razornog zemljotresa. "Prema procjenama hrvatskih kolega, u slučaju zemljotresa kakav se dogodio u Italiji u Zagrebu bi bilo porušeno oko 50.000 zgrada s najmanje 3.000 poginulih. Zemljotres takve snage sigurno bi ostavio posljedice i u susjednim krajevima u RS", naveo je Trkulja. Naučnici ističu da je seizmološki hazard određenih područja planete isti od kada je svijeta i vijeka, ali da drugi parametar - rizik od posljedica - neprestano raste zbog ljudskog Faktora, pohlepe i neodgovornosti. "Svaki seizmolog u svetu će vam reći da ne ubijaju zemljotresi, već ljudi koji loše planiraju, projektuju, grade, nadgledaju radove i oni koji donose loše zakone. Njih se treba plašiti, a ne zemljotresa", kaže zamjenik direktora Seizmološkog zavoda Srbije Branko Dragičević. On je za današnje "Večernje novosti" istakao da je posao seizmologa pravljenje karata hazarda koje su osnova za bezbjedno prostorno planiranje i aseizmičko projektovanje i gradnju. "Ali, badava sve mape, propisi i planovi ako ih oni koji grade i nadgledaju radove ne poštuju. Zato Faktor rizika neprestano raste", zaključio je Dragičević.