Ojkača- zaštita srpskog kulturnog nasljeđa

Novosadski književnik Nenad Grujičić kaže za Srnu da je "fascinantna istovremena svježina i starina ojkače, jedinstvene poetsko-vokalne tvorevine čiji su tvorci Srbi iz Krajine i sa Dinare". "Vječnu mladost ojkače najbolje ilustruje ona iz Kočićevog vremena: `Teško časti kad robuje vlasti/ tuđoj vlasti u vr`jeme propasti!` I zaista, ta ojkača, kao da je pisana u sadašnjem istorijskom, ali i političkom trenutku Srbije, ističe Grujičić. Tim povodom u Etnografskom muzeju u Beogradu osnovan je Centar za nematerijalno kulturno nasleđe Srbije, koji će imati zadatak da štiti ojkaču. "Ulaskom ojkače u nacionalni registar, krajiško-dinarska kulturna baština u Srbiji oslobađa se apatridne pozicije i čvrsto se prima u njeno tlo i duh, kao ravnopravni činilac ukupne baštine srpskog kulturnog korpusa i tradicije“ - navodi Grujičić. Upis u Registar posebno je bitan zbog svojatanja ojkače u Hrvatskoj. "Hrvati su nominovali ojkanje za svjetsku kulturnu baštinu na listi UNESKA, jer je navodno ojkača samo njihova, što je notorna neistina. Time je izvršeno duboko čišćenje nacionalnog srpskog korjena na terenu današnje Hrvatske" - upozorava Grujičić. On smatra da će srpska nacionalna zajednica u Republici Srpskoj i BiH morati, poput Srbije, da što prije institucionalno zaštiti ojkaču. Potrebno je što prije utemeljiti ojakču kao dio kulturne baštine, to jest institucionalno je zaštititi i time osnažiti ukupnu poziciju srpskog nematerijalnog kulturnog nasljeđa na Balkanu. Prema Grujičičevim riječima, to znači, uz argumentovan i realan uticaj, konkretan proboj ka listama UNESKA. Јer, ojkača nedvojbeno pripada srpskom etnosu i Srpskoj, u cijeloj BiH i, konkretno, u Krajini. Ojkača je deseterački dvostih, koji karakterišu dovitljivost i šeretluk. "Ojkaču krase i istinoljubovost i iskrenost. I, kad je najvrletniji, lascivan ili erotski, taj dvostih je dobronamjeran i radostan. Ničemu se u stihovima ojkače ne robuje, niti klanja. Јednostavno, ojkača gromovito razbija lažne predrasude i puritanski stid", konstatovao je Nenad Grujičić. On je svoja višegodišnja istraživanja na terenu vezana za tu poetsku i muzičku formu srpskog naroda pretočio u knjigu "Ojkača", koja je doživjela čak pet izdanja. Ojkača se u stručnoj literatuti vodi kao poetsko-muzička, odnosno poetsko-vokalna forma, koju su njeni tvorci Srbi Krajišnici i Srbi Dinaraci odomaćili u Srbiji.