Da li će rezultati popisa biti validni?

Međutim, građani nemaju obavezu da informacije koje daju popisivačima potkrijepe i dokazima, poput ličnih karata ili diploma. Dara Petković glavni metodolog u Zavodu za statistiku Republike Srpske kaže: „Popis stanovništva zasniva se na slobodnoj izjavi svakog stanovnika koji se popisuje“. Popis se zasniva na povjerenju. Demografi smatraju da to ostavlja veliki prostor za manipulacije. „To sad zavisi koliko je sagovornik pouzdan, koliko on želi da da istinite podatke ili koliko ima namjeru da da krive podatke koji će ostaviti dalekosežne posljedice“, rekao je za RTRS Stevo Pašalić profesor Demografije na Univerzitetu u Istočnom Sarajevu. A te posljedice su nevalidni rezultati popisa, na osnovu kojih će se bazirati razvojna planiranja društva u svim segmentima. Najveće nepravilnosti demografi očekuju kada je riječ o ukupnom broju stanovnika koji žive u BiH, jer se, prema nekim informacijama sa terena, popisuju i oni koji odavno ne žive na njenoj teritoriji. U Zavodu za statistiku kažu da imaju mehanizme provjere rezultata. To su drugi administrativni izvori, ali i postpopisna kontrola, koja će biti obavljena od 2. do 10. novembra u određenom broju popisnih krugova. „Naši popisivači će ponovo ići i popisivati lica, stanove i domaćinstva u izbornim popisnim krugovima na teritoriji BiH i te podatke ćemo uporediti sa rezultatima ovog osnovnog popisa“, rekla je Petkovićeva. Stevo Pašalić ističe da su mehanizmi kontrole dobro organizovani. „Mehanizmi kontrole su dobro organizovani i predviđeni, ali nisam siguran da mogu ući u svaki podatak koji je pogrešan“, kaže Pašalić. Drugim riječima, nemoguće će biti otkriti sve manipulacije, jer, tvrde stručnjaci, namjerne greške u statistici se mnogo teže otkrivaju nego one nenamjerne. Nadležni upozoravaju građane da je njihova zakonska obaveza da daju tačne i precizne podatke. U suprotnom, za one koji budu otkriveni, kazne su od 100 do 10 000 maraka . PRIPREMIO: Anđelko Јandrić