X

Za vaš uređaj je
dostupna aplikacija

latinica  ћирилица
S ljubavlju hrabrim srcima baner
30/08/2014 |  19:47 | Izvor: B92

Infektivne bolesti postaju sve zaraznije

Profesor dr Mijomir Pelemiš, infektolog: Uzročnici oboljenja se genetski mijenjaju, imamo sve više infekcija, vraćaju nam se neke stare, a prijeti nam i pojava potpuno novih, nepoznatih zaraza.
Pranje ruku - Foto: ilustracija
Pranje rukuFoto: ilustracija

Medicina i farmaceutska industrija prethodnih decenija bile su okrenute liječenju i terapiji hroničnih nezaraznih oboljenja, zbog njihovog sve većeg uticaja na ljudsko zdravlje, kvalitet života i povećanu smrtnost. Ali, epidemije infektivnih bolesti, kako virusnih, tako i bakterijskih, upozoravaju nas da o ovim bolestima, njihovoj prevenciji i traženju novih lijekova mora mnogo više da se misli.

Trenutno aktuelna epidemija ebole, od koje je do sada umrlo više od 1.300 ljudi, i od koje strahuje skoro čitav svijet, potvrđuje da se i same infektivne bolesti mijenjaju i postaju zaraznije i opasnije po ljudski rod.

Načini komunikacije, putovanja i činjenica da je svijet “globalno selo“, čine da se infektivne bolesti prenose i u one krajeve svijeta gdje ranije nisu mogle da stignu, upozoravaju epidemiolozi. Infektolozi, pak, objašnjavaju da se srž problema krije u tome što se i sami uzročnici, bakterije i virusi i njihov genetski materijal - mijenjaju!

- Moramo da se probudimo i shvatimo da infektivne bolesti nisu nestale, da nam se vraćaju neke stare, da imamo sve više infekcija, a da nam prijeti pojava i potpuno novih nepoznatih infektivnih bolesti - upozorava profesor dr Mijomir Pelemiš, infektolog i klinički farmakolog, direktor Klinike za infektivne i tropske bolesti Kliničkog centra Srbije.

Kakva je trenutna situacija?

- U ovo vrijeme aktuelne su razne infektivne bolesti, a najčešće su crevne infekcije, kako one uzrokovane bakterijama, tako virusne. Kada su u pitanju bakterijske infekcije, najčešće su uzročnici salmonela, šigela i ešerihija koli, koja izaziva putničke prolive. Od virusnih infekcija, najviše ima onih uzrokovanih norovirusima. Ljeti (a posebno u okolnostima poremećenog vodosnabdijevanja) češća je pojava i hepatitisa A (zarazne žutice). U ovom periodu se pojačano javljaju i bolesti koje prenose komarci (groznica Zapadnog Nila), krpelji (Lajmska bolest) ili glodari (hemoragijska groznica sa bubrežnim sindromom).

Strahovali smo od epidemije virusa Zapadnog Nila poslije poplava, a do nje, ipak, nije došlo.

- Prošle godine smo imali epidemiju izazvanu ovim virusom. Ove godine, iako smo imali blagu zimu, hladnije ljeto i velike poplave, dakle sve uslove za epidemiju, epidemije nema. Zasada imamo samo pojedinačne slučajeve oboljenja, koje je najopasnije za teške hronične bolesnike i starije osobe. Kako kod većine zaraženih bolest prođe asimpomatski, vjerovatno u tome leži razlog izostanka epidemije: prošle godine veliki broj ljudi je došao u kontakt sa zaraženim komarcima i praktično bez simptoma preležao bolest. Uz to treba naglasiti da ne nosi virus svaki komarac, krpelj, buva, i da samim tim nije svaki ubod infektivan.

Nije bilo ni povećanja crevnih zaraza.

- Za to je najzaslužnija dobra organizovanost zdravstvenog sistema, odličan rad svih službi uključenih u zbrinjavanje ove katastrofe i posebno dobar rad službi za prevenciju zaraznih bolesti. Oni su bili na terenu i edukovali stanovništvo kako da se čuva od infektivnih bolesti, koje higijenske mjere da preduzima. Tako da zasada nismo imali očekivane epidemije.

Koje su to “nove“ infektivne bolesti koje sada viđate u većoj mjeri?

- U posljednje vrijeme aktuelne su uslovno rečeno “nove“ bolesti poput tuberkuloze, pseudomembranoznog kolitisa i problemi sa različitim infekcijama koje prouzrokuju multirezistentne bakterije. Tuberkuloza je bolest koja nije iščezla. Јavlja se uglavnom zbog smanjene otpornosti organizma, dok loši životni uslovi nisu više od tolikog značaja, a sve je veća otpornost bacila tuberkuloze na postojeće antituberkulozne lijekove. Ono što je posebno važno istaći je da treba imati na umu pojavu sve većeg broja oboljelih od vanplućne tuberkuloze, (tuberkuloza bubrega, jajnika, jetre, slezine, limfnih žlezda), koja se mnogo teže otkriva i liječi.

 Šta se promijenilo u uzročnicima infektivnih bolesti, pa se opet susrećemo sa epidemijama?

- Prema najnovijim stručnim podacima, smatra se da dolazi do izmjene genetske strukture virusa i zbog toga nastaju epidemije, koje se razlikuju od onih u prethodnim decenijama, jer je uzročnik promijenio svoju građu i postao virulentniji. Primjer za to su virusi gripa koji su prethodnih godina pogađali svijet (H5N1 i H1N1). Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije virus koji je doveo do pojave epidemije ebole u zapadnoj Africi ove godine takođe je izmijenio svoju genetsku građu i tako postao opasniji, lakše se širi i izgleda da dovodi do veće smrtnosti. I znatno je teže kontrolisati epidemiju.

Da li nam, uslovno rečeno, veća opasnost prijeti od virusa ili bakterija?

- Za neke virusne bolesti nemamo terapiju koja djeluje na uzročnika, već je liječenje samo simptomatsko. Za druge kao što su herpes virusne infekcije, grip, HIV, neki virusni hepatitisi terapija postoji, a za još neke bolesti terapija je predložena i u proceduri je uvođenja. S druge strane, iako imamo problem sa sve većim brojem bakterija otpornih na antibiotike, i dalje imamo na raspolaganju veliki broj ovih lijekova.

Bakterije otporne na većinu ili sve postojeće antibiotike su velika opasnost za čovječanstvo.

- I u našoj zemlji imamo pojavu bakterija otpornih na sve antibiotike, ali stanje još nije zabrinjavajuće, kao što je u nekim zemljama u svijetu. Takođe u stalnom je porastu broj gljivičnih infekcija, koje polako postaju sve veći problem zdravstvenog sistema. Kako je prevencija uvijek bolja od liječenja trebalo bi raditi na razvoju novih vakcina za određene bolesti koje ugrožavaju ljudsku populaciju, a postojeće vakcine redovno primenjivati prema kalendaru vakcinacije.

Zašto dolazi do sve veće otpornosti bakterija na antibakterijske lijekove?

- Јedan od glavnih razloga je neracionalna primjena antibiotika, kao i neblagovremena dijagnoza bolesti. I bakterije, kao i virusi, mijenjaju genetsku građu. Na primjer, kod pseudomembranoznog kolitisa, proliva koji nastaju poslije duge i neracionalne upotrebe antibiotika, bakterija Clostridium difficile je izmijenila građu i postala patogenija. Da bismo smanjili ovu opasnost, potrebno je sprovoditi strogu kontrolu propisivanja antibiotika, da ljekari rezervne antibiotike čuvaju za najteže bakterijske infekcije, a za lakše da koriste stare i provjerene anbitiotike. Novih antibiotika nema dovoljno na tržištu, a neće ih skoro ni biti u većem broju, jer za razvoj samo jednog novog lijeka treba više od 10 godina.

"Uvezene" bolesti

Neke infektivne bolesti nisu prisutne kod nas, ali to ne znači da od njih ne prijeti opasnost?
- Imamo registrovane oboljele od nekih bolesti kojih nema kod nas. To su “importovane“ bolesti, koje najčešće donose naši građani po povratku iz inostranstva. Takav je slučaj sa malarijom, koje nema u našoj zemlji ali ima dosta ljudi koji putuju u zemlje gdje ima ove bolesti i dosta drugih, poput raznih hemoragijskih grozniica (denga, žuta groznica za koju srećom postoji vakcina), nekih odavno i svojevremeno prisutnih bakterijskih bolesti (kuga i kolera), zatim infekcije dimorfnim gljivama (uglavnom napadaju pluća i većinom su vezane za Sjevernu i Јužnu Ameriku), kao i bolesti koje izazivaju paraziti poput tripanozomijaze i filarijaze, kao i mnogih drugih.

Higijena i imunitet najvažniji

Rekli ste da je prevencija uvijek bolja od liječenja. Šta to podrazumijeva?
- U sprječavanju bolesti najvažnije su pravilne higijenske mjere. Pranje ruku je apsolutno na prvom mjestu. To se pokazalo kao naročito važno kod infekcija bakterijom Clostridium difficile, gdje je pola rješenja u higijeni i pravilnom čišćenju prostora. Ovo se takođe odnosi i na sve druge infekcije nastale u bolničkoj sredini ili u kolektivima. Otpornost organizma je drugi važan faktor prevencije. Zdravi ljudi bez hroničnih bolesti mnogo lakše prebrode većinu infekcija.