latinica  ћирилица
08/09/2014 |  12:16 | Autor: Agencije

Vlaga guši asmatičare

Nestabilne vremenske prilike i česte vremenske oscilacije ne prijaju ni zdravim ljudima, a posebno ne hroničnim bolesnicima. Šta se događa u telu kada se vrijeme meijnja, možemo li da se zaštitimo i preveniramo eventualne tegobe?
Vlaga - Foto: ilustracija
VlagaFoto: ilustracija

- Turbulentne vremenske prilike ovog ljeta vrlo su izražene, klima se mijenja, pa smo od umjereno-kontinentalne došli do ljeta sa tropskim karakteristikama - visokim temperaturama i vlagom. Takvo vrijeme nepovoljno utiče na hronične bolesnike, kao i na relativno zdrave ljude, jer utiče na krvne sudove periferije tijela. Oni se na visokim temperaturama šire, usporavaju krvotok i snižavaju pritisak, kako kod normotenzivnih (osobe sa normalnim pritiskom), tako i kod hipertenzivnih. Njihov problem je terapija protiv visokog pritiska, jer jednom prepisani lijekovi moraju da se uzimaju redovno. Pacijent ne smije sam da prekida, ljekar mora da prilagodi dozu. Zato se preporučuju oprez i obavezno savetovanje sa lekarom., rekla je dr Nada Macura, portparol gradskog Zavoda za hitnu medicinsku pomoć u Beogradu.

 

Dr Macura podsjeća da pretjerano znojenje, gubljenje elektrolita, posebno natrijuma i hlorida (so) i tečnosti iz organizma mogu dovesti do poremećaja srčanog ritma i dehidracije. Tokom previše toplih dana može doći do toplotnog udara, posebno kod osoba koje obavljaju teži fizički posao na otvorenom, a ne uzimaju dovoljno tečnosti.
Znak dehidracije je suv jezik, suva sluzokoža usta, isušivanje kože, odnosno gubljenje turgora (punoće).


Endoktrinološki pacijenti, posebno oni sa hipertireozom imaju ubrzan metabolizam, pa kao i dijabetičari, kad je toplo gube dodatnu energiju.
Zdrave osobe uglavnom mogu imati glavobolje, vrtoglavicu, osjećati nervozu, adinamiju (nedostatak aktivnosti), imati usporene reflekse, kao i poremećaje sna. Kod zdravih ljudi nema pravila, odnosno ne može se utvrditi kako će organizam reagovati na promjenljive vremenske prilike. Ono što je, međutim, sigurno je da nikome ne prija kada ovako promjenljivo vrijeme potraje.
Velika vlaga u cijeloj Srbiji najmanje prija pacijentima sa bronhijalnom astmom i hroničnim respiratornim bolesnicima.
- Visoka vlažnost najviše smeta astmatičarima. Po takvom vremenu teško dišu i zdrave osobe, a posebno bolesnici - kaže dr Nada Macura.
Uopšteno, promjenljivo vrijeme najviše pogađa starije od 65 godina, hronične bolesnike, metereopate, gojazne, osobe koje su hronični alkoholičari. Ono što mi možemo da uradimo, odnosno da pomognemo sebi je da unosimo dovoljno tečnosti, elektrolita, da se sklonimo sa sunca, zaštitimo kožu i tako maksimalno ublažimo posljedice promjenljivog vremena.

Barometarski pritisak


Visok barometarski pritisak (iznad 1000), iako donosi lijepo vrijeme, kod ljudi izaziva uglavnom glavobolje i osjećaj pritiska u glavi. Nizak pritisak, sa druge strane, donosi loše vrijeme, pad temperature i tegobe astmatičarima.
Vjetar utiče različito na ljude, pa nekim prija, a nekim stvara tegobe. Topao podiže temperaturu, dok hladan sužava krvne sudove i podiže pritisak, kaže za portal Bilje i zdravlje dr Nada macura.


Psihijatrijski bolesnici

Kao svi drugi

Kako promjenljive vremnske prilike utiču na psihijatrijske bolesnike, objašnjava dr Јasminka Јanković Gajić, načelnik Dnevne bolnice za psihijatriju KBC "Dr Dragišaa Mišović".


Zdrav čovjek koji skladno funkcioniše biološki, psihološki i socijalno, uspješno održava svoju homeostazu jer su njegovi biološki i psihološki mehanizmi spremni. Ljudima čije je zdravlje lakše ili teže pogođeno kapaciteti za adaptaciju su već dijelom iscrpljeni.
Sagovornica kaže da reakcija osoba koje pate od nekog oblika mentalne bolesti, odnosno reakcija njihovog organizma na promijenjene uslove spoljašnje sredine, nije mnogo drugačija od reakcije bilo koga od nas:
- Prateća hronična somatska oboljenja, naravno, zahtevaju praćenje, pažnju i prilagođavanje terapije po savjetu ljekara somatičara. Često strepnja, nervoza, glavobolja ili neraspoloženje nemaju veze sa vremenskim prilikama, već sa samom osobom, njenim brigama, dilemama, konfliktima, patnjama, neostvarenim željama, strahovima... Vjerovatno dijelom i sa doživljajem sopstvene slabosti i doživljajem nedostatka kapaciteta za prilagođavanje promjenama. Očekivane letnje vrućine ili aktuelne kiše, jesu izazovi za svaki organizam, ne mnogo veći za psihijatrijske pacijente u odnosu na opštu populaciju i nikako razlog za povlačenje, izbjegavanja i propuštanje, a još manje razlog za samopinicijativnu promjenu ili dodavanje terapije, povećanu brigu porodice i okoline.
Dovoljno je pridržavati se redovne prepisane terapije, a oko svake promjene konsultovati svog psihijatra. Osobe neodgovorne prema sebi, u smislu nepridržavanja osnovnih savjeta, same su sebi mnogo veća opasnost od bilo koje oluje.

 

Izvor: Bilje i zdravlje