Kako protiv heliko bakterije?
Ta bakterija je najčešći uzrok gastritisa i najbitniji uzročnik čira na dvanaestopalačnom crijevu i želucu, ističe za "Danas" prof. dr Miodrag Krstić, gastroenterolog Kliničkog centra Srbije.
Prema njegovim riječima, heliko bakterijom se osobe obično zaraze u prvim godinama života. - Najvećim dijelom do inficiranosti dolazi feko-oralnim putem. Infekcija je češća kod djece iz porodica koje imaju više članova, koji spavaju zajedno, jedu iz istog tanjira i piju iz iste čaše, odnosno gdje higijenski standardni nisu baš na naročito visokom nivou - upozorava Krstić.
Čir na želucu ili dvanaestopalačnom crijevu nastaje kao posljedica hroničnog gastritisa.
Ishrana bi trebalo da se bazira na povrću, kao što je šargarepa, kupus, boranija, brokoli i drugo. Poželjno je da se izbjegava prženo meso i roštilj, dok je riba dobra za stomak. Slatkiše i šećer je potrebno izbaciti iz ishrane, kao i gazirana pića, kafu i alkohol. Žitarice od cijelog zrna su dobre, posebno ječam, koji smiruje kiselinu.
- Svi koji su zaraženi heliko bakterijom dobijaju hronični površinski gastritis koji je potpuno benigan i bezopasan u 80 odsto zaraženih građana tokom cijelog života. Oni nemaju nikakve tegobe i ne treba da se testiraju i liječe. Kod preostalih 20 odsto oboljelih ovaj tip gastritisa preraste u mnogo ozbiljniju, aktivnu formu tako da kod nekih 18-19 odsto kad-tad će u životu nastati čir, koji prate simptomi kao što su bol u trbuhu, rana sitost, nadutost poslije obroka i loš zadah. Karcinom se javlja u svega jedan odsto zaraženih - objašnjava Krstić i dodaje da se kao “alarmi“ za rak želuca mogu navesti krvarenje iz digestivnog trakta, gubitak težine veći od pet odsto, masa u trbuhu i mnogi drugi.
Kada je riječ o testiranju na prisustvo bakterije, gastroenterolog KCS ističe da u narodu postoji često nerazumijevanje šta i kada bi se trebalo testirati i da građani zbog toga često analize rade na svoju ruku.
- Testiranje antitijelima (putem krvi) nije najbolji način za utvrđivanje prisustva heliko bakterije, jer i poslije izlječenja moguće je utvrditi antitijela na helico bacter pylori koja ostaju u krvi narednih 10-15 godina. Postoji nekoliko načina za tačnu dijagnozu infekcije, a zlatni standard jeste endoskopija (uzimanje uzoraka tkiva želuca). Pored gastroskopije, postoje i drugi precizni načini kao što su urea izdisajni test i test preko stolice - kaže Krstić i dodaje da bi takve neinvazivne analize trebalo da rade mlađi od 50 godina koji nemaju nikakve alarmantne simptome.
Kada je riječ o terapiji, izlječenje od heliko bakterije moguće je jedino antibioticima.
- Osnovni cilj je iskorjenjivanje infekcije. Helicobacter pylori se stalno mijenja, i u posljednjih 20 godina je dosta evoluirala, jer smo ranije bili sigurni da će terapija sastavljena od dva antibiotika za sedam dana dati sigurne rezultate. Danas se rezistencija na lijekove javlja kod trećine pacijenata i potrebno je davati farmakološku terapiju od 10 do 14 dana uz probiotike kako bi bila spriječena dijareja - navodi Krstić i dodaje da bi šest nedjelja po prestanku uzimanja lijekova trebalo uraditi izdisajni test.