X

Za vaš uređaj je
dostupna aplikacija

latinica  ћирилица
16/02/2015 |  12:30 | Izvor: Blic

Oprez: U kafi iz malih pržionica svačega!

Dodavanje u kafu mljevenih žitarica, zatvaranje kesica heftalicom i prodaja kafe kojoj je istekao rok trajanja - praksa je u lokalnim pržionicama, upozoravaju potrošači, piše Blic.
Cigareta uz kafu - Foto: flickr.com
Cigareta uz kafuFoto: flickr.com

U malim pržionicama najčešće završava švercovana kafa koja se miješa sa jeftinim sastojcima poput ječma ili slada, pakuje u kesice i prodaje po nižim cijenama. U Srbiji posluje oko 250 manjih pržionica kafe.

- Kao surogati kafe, najčešće se dodaju najjeftinije sirovine poput ječma i slada, ali se dodaje i pšenica, soja, kukuruz, raž, smokva, rogač, šećerna repa, pa čak i grašak i žir - kaže za Blic, bivši vlasnik male pržionice u Požarevcu.

On otkriva, da se kafa često proizvodi u lošim uslovima i da je miješaju ljudi koji nisu obučeni za ove poslove, a najveći problem je što kafe iz malih pržionica često uopšte nemaju deklaraciju.

Dejan Bošković, direktor Mlin produkta, preduzeća za distribuciju kafe, kaže da mnogi proizvođači u kafu stavljaju veliku količinu surogata, čime joj snižavaju cijenu.

- U svijetu je kafa poskupjela, a kod nas stoji ili je, čak, u padu. To je moguće samo ako se u kafu stavljaju dodaci. To nije zabranjeno, ali je obavezno da na pakovanju stoji "kafa sa surogatima". Problem je što proizvođači ogromnim slovima napišu "kafa", a onda mnogo sitnijim slovima dodaju "sa surogatima" i, naravno, ne navedu u kojem procentu se nalaze žitarice, a ako ih ima previše, to nije kafa - kaže Bošković.

Svjetska istraživanja pokazala su da u kafi može da se nađe i mljeveno drvo, grančice, pa čak i zemlja koja ima boju sličnu kafi. U Srbiji već nekoliko godina ne postoje uporedna testiranja kvaliteta namirnica, a zvanične kontrole ne obuhvataju pržionice koje rade na sivo. Prosječan stanovnik Srbije godišnje potroši 4,5 kilograma kafe, a nelegalan uvoz štetan je za krajnjeg potrošača koji plaća punu cijenu za nešto čemu se ne zna porijeklo, niti zdravstvena i sanitarna ispravnost.

- Kafa je akcizna roba, ali na kesicama ne postoje markice koje bi bile pravi dokaz da je kafa prošla sve inspekcijske kontrole. Vjerujemo da bi ovakva praksa pomogla u smanjenju sivog tržišta, a i građani bi bili sigurni u kvalitet kafe koju kupuju - kažu u preduzeću Atlantik grupa.