latinica  ћирилица
01/05/2015 |  11:00 | Autor: TANЈUG

Da li je ovo najstariji "živi stvor" na Balkanu? (FOTO)

U selu Divljana kod Bele Palanke nalazi se možda najstariji "živi stvor" na Balkanu - zavjetni hrast koji je po podacima Turističke organizacije Bela Palanka star 1.023 godine, a zasadili su ga podanici makedonskog cara Samuila, koji je živio od 958. do 1014. godine.
Hrast star 1.023 godine - najstariji na Balkanu - Foto: TANЈUG
Hrast star 1.023 godine - najstariji na BalkanuFoto: TANЈUG

Šezdesetosmogodišnja Ruža Ćirić, koja živi desetak metara od zavjetnog hrasta, kaže da je on velika atrakcija, ali i sveto drvo prema kome se mještani odnose sa velikim poštovanjem. "Hrast ima tri metara u prečniku. Nalazi se na crkvenoj zemlji. Sa gornje strane stablo je zdravo, ali je interesantno da je sa donje strane zapravo šuplje toliko da u šupljinu mogu stati sto i dvije stolice. Zbog fascinantne šupljine stablo sa donje strane izgleda kao pećina", priča ova starica.

Ovdje se nekada, do prije sedam, osam godina donosila litija, priča ona, slavila se Sveta Trojica, igralo se kolo, slavilo se, veselilo se, ali je to ostalo samo u sjećanju, jer se više nažalost to ne praktikuje.

Na svega desetak metara od hrasta starog 1.023 godine nalazi se još jedan hrast, star više od 500 godina, ispod koga se nalazi izvor veoma jake bioenergije koji, po pričama mještana, pomaže u liječenju raznih bolesti. "Bila je tabla sa napisanom terapijom. Dolazio je veliki broj ljudi, razni bioenergičari, poznati ljekari. Ta bioenergija, po priči ljudi koji su ovdje dolazili, liječi kostobolju, skida pritisak, a jednom mladiću iz Pirota pomogla je da ustane iz invalidskih kolica, iako je bio nepokretan", kaže za Tanjug Ćirićeva.

Iako zavjetni hrastovi u ovom dijelu Srbije predstavljaju velike svetinje, zbog čega ljudi koji žive u njihovoj okolini ne smiju ni granu da polome zbog, kako kažu, straha od prokletstva, ni ovaj hrast nije ostao "imun" na tragače za zlatom koji su u više navrata kopali rupe u okolini hrasta u potrazi za zlatom.

Među tragačima se vjeruje da zavjetni hrastovi zapravo predstavljaju, zbog svoje dugovječnosti, odličan "signal" da se ili ispod njega ili u neposrednoj okolini nalazi zakopano blago iz vremena Turaka, čiji su karavani sa zaplijenjenim zlatom od naroda prolazili ovim prostorima na putu ka Istanbulu.