latinica  ћирилица
17/08/2015 |  13:50 | Autor: TANЈUG

Lijek prema genetskom zapisu

Primjena inženjeringa u određivanju terapije značajno može da poveća njenu efikasnost.
Voda i lijekovi - Foto: ilustracija
Voda i lijekoviFoto: ilustracija

Efekat istog lijeka može da bude različit: kod nekog će djelovati brže, nekima uopšte neće pomoći, a u pojedinim slučajevima može izazvati mučninu i povraćanje. Iako je preparat isti, razlika nastaje zbog 0,1 odsto DNK zapisa, koji je drugačiji kod svakog čovjeka. Upravo u ovim različitim genima definisan je metabolizam lijekova, kao i sve informacije koje su bitne za zdravlje i bolest.

Najnovija istraživanja su pokazala da genetika nije uzročnik samo nasljednih bolesti, već se smatra da su sve bolesti čovjeka povezane sa promjenama u genima. Recimo, zna se da su genetske promjene uzročnici kancera i reumatolških bolesti.

U svakom od nas ima oko 25.000 gena i u njima su zapisane sve naše osobine i karakteristike, pa i one koje se tiču zdravlja i bolesti. Svaki metabolički proces u našem tijelu kontrolisan je nekim genima.

- Ako uzmete neki lijek, njegov metabolizam je definisan u našim genima - objašnjava Sonja Pavlović, iz Instituta za molekularnu genetiku i genetičko inženjerstvo u Beogradu.

- Zbog toga što se svi razlikujemo u onim genima koji metabolišu lijekove, ne odgovaraju svi pacijenti na iste lijekove, i na iste doze. Farmakogentika pokušava da promijeni koncept u medicini i farmakologiji kako se terapija više ne bi određivala metodom pokušaja i promašaja u podešavanju lijeka, već da se prema specifičnom genetskom zapisu pacijenta propišu najbolji lijek i doza - kaže Pavlovićeva.

Da bi liječenje bilo što efikasnije, genetičari se zalažu da se pacijenti više ne dijele prema dijagnozi, već da svaki opiše svoje simptome. Za te simptome postoji grupa gena, a uvidom u njih, moći će da se definiše dijagnoza pacijenta koja je specifična samo za njega.

- Pokušavamo da razumijemo genetsku osnovu svih aspekata zdravlja i bolesti jednog čovjeka, i da više personalizovana medicina ne bude umjetnost, kao do sada, nego nauka bazirana na genetskom zapisu jednog čovjeka - ističe doktorica

- Na primjer, za liječenje sindroma policističnih jajnika koriste se dva uobičajena lijeka kojima se izaziva ovulacija - "klomifen" i "metformin". U studijama je utvrđeno da "klomifen" u 80 odsto slučajeva uspješno izaziva ovulaciju kod žena sa ovim sindromom. Kod preostalih 20 odsto otkrivena je promjena u jednom genu, zbog čega su rezistentne na ovaj lijek. Kod njih uopšte ne treba ni pokušavati liječenje ovim preparatom - objašnjava doktorica Pavlović.

Na isti način, analizom gena, mogu da se postignu bolji efekti liječenja steriliteta kod žena. Recimo, u slučaju učestalih pobačaja, kada se isključe anatomski, hormonalni i hromozomski defekti, treba uraditi genetsko ispitivanje na trombofiliju. Studije su pokazale da je u više od 50 odsto slučajeva uzrok učestalih pobačaja poremećaj trombofilije i koagulacije. Ovaj problem u 95 odsto slučajeva, može uspješno da se liječi tromboprofilaksom.