latinica  ћирилица
10/09/2015 |  14:54 | Autor: TANЈUG

Ljudi baš i nisu toliko posebni koliko misle

Uvjerenje ljudi da su jedinstvena pojava na svijetu pretrpjelo je još jedan udarac - naučnici su otkrili drevnu vrstu u srodstvu sa ljudima koja je takođe sahranjivala svoje mrtve.
Ljudi baš i nisu toliko posebni koliko misle - Foto: Screenshot
Ljudi baš i nisu toliko posebni koliko misleFoto: Screenshot

Fosili stvorenja pronađeni su u dubokoj pećini u blizini čuvenih lokaliteta Sterkofontejn i Svartkrans, 50 kilometara sjeverozapadno od Јohanesburga koji decenijama pružaju komadiće slagalice ljudske evolucije.

- Sve vrijeme nam je bila pred nosom u ovoj najistraženijoj dolini Afrike - kaže Li Berger sa Instituta za evolutivne studije univerziteta Vitvatersrand u Јohanesburgu.

Nova vrsta koja je u naučnom žurnalu "I-Lajf" nazvana "homo naledi" u čast pećine u kojoj je pronađena. Naledi na sesoto jeziku Јužne Afrike znači "zvijezda".

Paleoantropolozi su zaključili da je ova vrsta sahranjivala svoje mrtve što je nešto što je vezivano - procesom dedukcije - isključivo za ljude.

Najveću afričku kolekciju homonina - ljudskih i fosila vezanih za srodne vrste - čini 15 pojedinaca, od djece do starih, sastavljenih iz više od 1.500 komadića.

Ostaci nijedne druge vrste nisu pronađeni tamo, a na kostima nije bilo tragova zuba ili kandži što je sve ukazivalo na to da nije riječ o ostacima iz jazbine predatora ili zamke već grobnom mjestu.

- Čini se da je, pošto smo eliminisali sve druge mogućnosti, homo naledi svjesno i namjerno odvajao tijela pokojnika - rekao je Berger Rojtersu.

- To nam pokazuje da su na sebe gledali kao na vrstu drugačiju od drugih životinja - dodao je.

Berger je odbacio teoriju da su možda čuvali tijela mrtvih duboko u pećini kako bi odbili lešinare i hijene.

- Samo su odabrali svoje mrtve. Da su to radili, onda bi odlagali sve što bi moglo da privuče lešinare ili predatore - rekao je on.

Ovo nije prvi put da studija naših rođaka, istrebljenih ili živih, daje dokaze da ljudi nemaju monopol na određene vrste ponašanja, piše Rojters.

DŽej Gudal je 1960. primijetila da naši najbliži živi rođaci - šimpanze, koriste vlati trave kao bi "pecali" termite, što je prva zabilježena upotreba proste alatke kod životinja.

Ostaci homo naledija pronađeni su u pećini u septembru 2013. Homo naledi je imao mozak nešto veći od mozga šimpanze ali je njegova starost za sada enigma, kaže Berger.

Razlog je što su kosti namjerno prebačene u dno pećine pa ispod ali i preko njih nije bilo kamenja, zemlje za proučavanje. Takođe, nije bilo ni fosila drugih životinja.

- Ali iz njihove morfologije možemo da zaključimo kada su se pojavili. Ako se ne varamo, to je bilo prije 2,5 miliona godina - rekao je Berger.

Lokalitet je inače na UN-ovoj listi svjetskog nasljeđa pod nazivom "Kolijevka čovječanstva" zbog bogate kolekcije fosila hominina.