U Španiji otkriven fosil neobičnog sisara, ježa-pacova, iz mezozoika
Poskakujući između nogu dinosaurusa u močvarnim predjelima Španije prije oko 125 miliona godina, živjelo je ovo malo krzneno stvorenje sićušnih bodlji i izraslinama nalik na krljušt, koje je patilo od neprijatne gljivične infekcije.
Pomoću ove neustrašive zvijerke naučnici danas mogu da saznaju mnogo više o sisarima koji su živjeli u doba mezozoika, eri dinausaurusa.
Nađeni fosil se sastoji od kompletnog skeleta, krzna očuvanog na ćelijskom nivou, bodlji sličnih ježevim, keratinskih pločastih struktura, nalik krljuštima, okruglog uveta, kožnih pora i mekih tkiva jetre i pluća.
"To je najbolje sačuvani fosil sisara iz mezozoika", rekao je Tomas Martin, paleontolog sa Univerziteta u Bonu.
"Otkriće Spinolestesa je nevjerovatno uzbudljivo jer nam pruža informacije o strukturama za koje drugačije ne bismo nikada saznali", objasnio je on.
Paleontolog DŽe-Si Luo sa Univerziteta u Čikagu ističe da ovo "slatko krzneno stvorenje" pomaže naučnicima da se upoznaju sa najranijim sisarima.
Dug 24 centimetara i težak 50-70 grama, Spinolestes je živio na zemlji, ali je bio sposoban i za kopanje. Hranio se insektima i crvima, a životni prostor je dijelio sa dinosaurusima, pticama, letećim reptilima pterosaurima i krokodilima.
"Izgledao je poput malog pacova sa špicastijom njuškom", kazao je Luo, prenosi Rojters.
Njegova dlaka, bodlje i krljušt, slična kao kod armadilja, odlično su sačuvani.
"Ovaj izumrli sisar posedovao je kombinaciju svih tipova dlaka i dlakastih struktura koje nalazimo kod modernih sisara: dugu spoljnu dlaku, baršunastu poddlaku, bodlje i krljušt", kazao je Luo.
Fosil je 65 miliona godina stariji od dosadašnjih najstarijih mikroskopskih struktura dlaka pronađenih na fosilima sisara.
Abnormalno prorijeđena dlaka ukazuje da je malni Spinolestes patio od neke gljivične infekcije, poput dermatofitoze, koja je uobičajena među modernim sisarima.
Spinolestes, što u prevodu znači "bodljikavi lopov", pripadao je grupi primitivnih sisara poznatih pod nazivom eutrikonodonti koji su se pojavili na zemlji prije oko 170 miliona godina, a nestali zajedno sa dinosaurusima pre 66 miliona godina.
Istraživanje je objavljeno u stručnom časopisu "Nature".