Izmjena gena iskorijeniće bolesti
Kao što mogu da se isprave slovne greške u tekstu prije nego što se odštampa, tako će nove tehnologije omogućiti da se isprave greške u genima. Postupci među kojima su "editovanje gena", tehnologije zamene mitohondrija i druge, dovešće do iskorijenjivanja retkih bolesti, leukemije i maligniteta. To će, najavljuju stručnjaci, dovesti i do dramatičnog produženja ljudskijog vijeka na 120 godina.
- Zahvaljujući naprecima u genetičkom inženjeringu moći ćemo da biramo boju očiju djece, visinu, inteligenciju, seksualnu orijentaciju, pol - rekao je profesor dr Vojin Rakić, direktor Centra za bioetičke studije na konferenciji "Etika biotehnologije koja nam produžava život" održanoj u Beogradu u saradnji sa Hastnigs centrom iz SAD. - Imamo iskustvo do čega je genetički inženjering doveo u vrijeme nacista. Zato je sada ključna dilema čovječanstva da li je opravdano primijeniti sve što nudi savremena genetika ili je cijena previsoka s obzirom na to do kakvih stranputica to može da dovede.
Podsjećajući da je doskoro transplantacija organa izazivala brojne kontroverze, Rakić je naveo da su najnovija tehnologije daleko dramatičnije i značajnije od same transplantacije.
- Sada više ne morate da presađujete organ, možete da ga odštampate i to od sopstvenih matičnih ćelija - istakao je dr Rakić. - Nekada su za to bili potrebni meseci, a sada za sedam dana možete da dobijete bubreg ili jetru. Vrlo brzo ćemo doći u eru da djeca koja se budu rađala neće moći da dobiju leukemiju, a to isto važi za sve rijetke bolesti.
Dok sa jedne strane liberalno orijentisani bioetičari zagovaraju korišćenje svega što nove tehnologije omogućavaju zarad napretka čovečanstva i iskorenjivanja bolesti, konzervativci podržavaju upotrebu savremene tehnologije, ali ne po svaku cijenu jer je to, smatraju, mešanje u stvari prirode i boga.
NAPREDAK U LIЈEČENjU
Nekada je za postavljanje dijagnoze rijetke bolesti pet ljekara radilo pet godina. Zahvaljujući sekvencioniranju genoma, danas to može da uradi jedan ljekar i to za samo pet dana.
- Stav Svjetske zdravstvene organizacije da ćemo 2020. biti u eri personalizovane medicine, jer ćemo do tada već imati dovoljno znanja iz genetike da ćemo moći svakog pacijenta da lečimo u skladu sa njegovim genomom - rekla je profesor dr Sonja Pavlović iz Instituta za molekularnu genetiku i genetski inženjering. - Personalizovana medicina će nam omogućiti i moderne metode liječenja: farmakogenomika će poboljšati delovanje terapije, nutrigenomika će dati preporuke šta treba da jedemo da bismo bili zdraviji, dok ćemo na osnovu prediktivne genetike moći da sprovodimo bolju preventivu.