X

Za vaš uređaj je
dostupna aplikacija

latinica  ћирилица
08/02/2016 |  12:56 | Izvor: vecernjenovosti

Bakterija je najviše tamo gdje ih ne očekujemo

Većina higijenskih navika na javnim mjestima ne može da nas zaštiti od mikroba. Pištolji na benzinskim stanicama su najprljavije javne površine, slijede poštanski sandučići, držači pokretnih stepenica, dugmad na bankomatu...
Bakterije - Foto: ilustracija
BakterijeFoto: ilustracija

Ako nosite antibakterijske maramice svuda sa sobom, ubrusom se hvatate za ručke u javnom toaletu i izbjegavate javni prevoz, nećete se zaštititi od virusa, bakterija i drugih mikroba, tvrde naučnici. Većina ovih navika je maltene beskorisna, jer se najopasnije bakterije prenose na sasvim drugi način.

Činjenica je da se svuda oko nas nalaze milioni mikroorganizama koji mogu da prenesu neke od sezonskih bolesti, infekcije disajnih puteva i crijevne zaraze, ali nikad u potpunosti ne možemo da napravimo barijeru i da se od njih zaštitimo. Čak ni onda kada okrenemo glavu dok drugi kija.

Nedavnim istraživanjem američkog Centra za kontrolu bolesti ustanovljeno je da su automatski pištolji za istakanje benzina na benzinskim stanicama najprljavije javne površine prepune raznih bakterija i virusa. Na njima je čak pronađen virus gripa.

Sljedeći na listi su poštanski sandučići, držači pokretnih stepenica u šoping-centrima i dugmad na bankomatu. I u liftu se nalazi mnoštvo bakterija. Studija Univerziteta u Arizoni pokazala je da u liftu ima 40 puta više bakterija nego u javnom toaletu.

U potrazi za štetnim bakterija ne morate da idete dalje od svog radnog mjesta. Prošlogodišnje britansko istraživanje je pokazalo da su mnoge tastature "bogate" mikrobima, a neke na sebi imaju četiri puta više štetnih bakterija nego daske za ve-ce.

Istraživači su pokušali da objasne da su neke od najčešćih higijenskih navika koje primjenjujemo u tom smislu nedovoljne, i da je najsigurniji način odbrane od virusa i bakterija što češće pranje ruku sapunom i vodom.

Mikrobi u toaletu

Čak i ako izbjegavate rukom da pustite vodu iz vodokotlića ili na bideu, i dalje ćete rukom morati da otvorite vrata od toaleta. Јer, onaj koji je prije vas pustio vodu, kasnije je dotakao i slavinu i kvaku na vratima toaleta. Dakle, u jednom trenutku ćete svakako doći u kontakt sa mikrobima.

Kvake

Kvake u javim toaletima i javnom prevozu su leglo bakterija. Јedan naučnik, genetičar je nadavno utvrdio da je jedan dodir ručke u javnom prevozu isto kao i da smo se rukovali sa 10.000 ljudi! Međutim, znatno opasnije su bakterije koje se prenose rukovanjem, jer se na njima mogu naći opasne bakterije poput ešerihije koli, dok na drškama na javnim mjestima obitavaju znatno manje opasne bakterije i mikroorganizmi. Јoš ako se poslije rukovanja obrišete maramicom i vratite je u džep ili torbu, još više rizikujete da se potencijalne bakterije nađu na novčaniku, telefonu, ključevima, koje ćete kasnije sigurno da dodirnete.

Antibakterijski gelovi

Tečnosti, maramice i gelovi za dezinfekciju ne mogu da ubiju sve žive mikrobe, tačnije ništa više nego sapun i voda. Norovirus, na primjer, patogen koji se uglavnom prenosi preko zaražene hrane i izaziva dijareju, kao i bakterija klostridijum dificile, koja je još opasnija i može da dovede do smrtonosnog kolitisa, imuni su na sve antibakterijske preparate.

Zadržavanje daha

Male su šanse da zaustavljanjem udisanja vazduha dok onaj pored vas kija ili kašlje, spriječite viruse i bakterije da se zadrže na nosu ili ustima. Bakterije se prilikom kijanja ili kašljanja izbacuju velikom brzinom u vazduh. Čestice prilikom kijanja izleću brzinom od 321 kilometar na čas, dok se pri kašljanju one šire brzinom od 80 kilometara na sat. To što ste zatvorili usta i zadržali vazduh ne znači da se one neće zalijepiti na lice, a to je dovoljno da se čestice kasnije nađu u organizmu.

Izbjegavanje javnog prevoza

Na svakoj javnoj površini se nalazi mnoštvo bakterija, i nemoguće je da sve stvari oko sebe držimo sterilnim, jer, štaviše, te bakterije nam trebaju za život. Tim američkih genetičara ispitivao je koliko se bakterija nalazi u njujorškom metrou. Ispostavilo se da su izolovali više od 600 različitih vrsta mikroba (većina su bili nepoznati, ali mnogi potpuno bezopasni po zdravlje). Dokazano je da je svakodnevno izlaganje patogenima iz okoline (onima koji se nalaze na koži, u crijevima, na tijelu životinja i insekata) - poželjno, naročito ako smo u kontaktu sa njima od malih nogu, jer se tako stvara imunitet na njih u kasnijem dobu.

Koliko su prljavi javni toaleti?

Lavabo

Lavaboi su najveća legla bakterija i klica, dijelom zahvaljujući prisustvu vode jer se većina mikroba najlakše zadržava i razmnožava na vlažnim mjestima. Na lavaboima u javnim toaletima mogu da se nađu fekalne bakterije i salmonela.

VC šolja

Bakterije se na VC školjki zadržavaju prilikom svakog puštanja vode, a neke od njih mogu da opstanu u spoljnoj sredini čak 17 dana. Iako se misli da je VC daska najprljavije mjesto u toaletu, ona je isuviše suva da bi se na njoj razmnožavale bakterije.

Držači tečnog sapuna

Držači antibakterijskih tečnosti i sapuna su najviše kontaminirani fekalnim bakterijama. Oni koji ih koriste svakodnevno se izlažu gotovo milionu različitih bakterija.

Ručka na vodokotliću

Ovo je veoma zagađeno mjesto jer većina ljudi pušta vodu prije nego što opere ruke poslije korišćenja toaleta. Pogotovu u muškim toaletima gdje mnogi nogom puštaju vodu na bideu.

Sušači ruku

Topao vazduh iz ovih uređaja još više razbacuje bakterije, pa na rukama onih koji ih koriste može da se nađe dvostruko više bakterija.

Papirni ubrusi

Brisanje papirom poslije pranja ruku smanjuje broj mikroorganizama za čak 75 odsto.

* Veće su šanse da se zarazite u ženskom toaletu iz dva razloga:

- žene češće dovode djecu koja donose još više bakterija

- žene se duže zadržavaju u toaletu i dodiruju više površina na kojima se nalaze bakterije.