X

Za vaš uređaj je
dostupna aplikacija

latinica  ћирилица
07/04/2016 |  18:45 | Izvor: B92

Najzdravije kuhinje svijeta

Kako raste broj oboljelih od dijabetesa tipa 2 na svjetskom nivou, Svjetska zdravstvena organizacija odlučila je da ovogodišnji Svjetski dan zdravlja posveti borbi protiv ove opasne bolesti.
Namirnice (Foto: Thinkstock) -
Namirnice (Foto: Thinkstock)

U svijetu sa dijabetesom živi oko 422 miliona ljudi, dok se pretpostavlja da postoji i veliki broj oboljelih kod kojih ta bolest još nije otkrivena.

Dok je dijabetes tipa 1 autoimuno, uglavnom naslijeđeno stanje, tip 2 je mnogo češći i na njega utiču brojni faktori, poput gojaznosti i godina.

Pravilna ishrana zato može biti najbolji način prevencije dijabetesa tipa 2. Zbog toga vam predstavljamo neke od najzdravijih svjetskih kuhinja, koje vas mogu inspirisati da napravite pozitivne promjene u svojoj svakodnevnoj ishrani.

Mediteranska. Ova ishrana bogata je povrćem i voćem, integralnim žitaricama, orašastim plodovima, ribom, mliječnim proizvodima, a maslinovo ulje je glavni izvor masnoća. Ponekad uključuje i po neku čašu crvenog vina.

Mnoge studije ističu koristi od ovakve ishrane i povezuju je sa boljim zdravstvenim stanjem i smanjenjem rizika od mnogih bolesti, među kojima je i dijabetes tipa 2.

Јapanska. Stanovništvo Јapana ima najduže očekivano trajanje života na svijetu. Nedavna studija pokazala je da svoju dugovječnost Јapanci duguju ishrani bogatoj povrćem, voćem, ribom i algama.

Јapanska vlada je 2005. objavila preporuke za stanovništvo vezane za ishranu, u kojima se ljudi podstiču da unose manje zasićenih masti i svih vrsta prerađevina.

Istraživanja su pokazala da su ispitanici koji su pratili takve preporuke, imali 15 odsto manju stopu smrtnosti i manje šanse da obole od zakrčenja krvnih sudova.

Suši

Nordijska. Ražani hleb, masna riba, lokalno sezonsko voće, korenasto povrće i fermentisano mlijeko tradicionalna su hrana nordijskih naroda poput Šveđana, Danaca, Norvežana, Finaca i Islanđana.

Nedavna studija objavljena u "The American Journal of Clinical Nutrition“ pokazala je da je takva ishrana podjednako korisna kao i mediteranska, kao i da smanjuje zapaljenja u tijelu.

Zapadnoafrički. Stanovništvo Malija, Čada, Senegala i Sjera Leonea hrane se izuzetno zdravo.

Istraživači Univerziteta u Kembridžu koji su ispitivali zastupljenost voća, povrća, integralnih žitarica, ribe i hrane bogate vlaknima i omega 3 masnim kiselinama, otkrili su da stanovnici zapadnoafričkih zemalja unose najviše takvih namirnica u odnosu na sve druge stanovnike svijeta.

Osim toga, stanovnici Zapadne Afrike jedu mnogo manje u odnosu na stanovnike Zapadnih zemalja, što znači da bilježe znatno manje oboljelih od gojaznosti, ali i dijabetesa tipa 2.

Francuska. Poznati “francuski paradoks“ odavno zbunjuje naučnike. Kako nacija koja unosi tako mnogo namirnica bogatih zasićenih mastima ima tako nisku stopu oboljelih od srčanih bolesti i gojaznosti?

Јedna studija je pokazala da je ključ u kvantitetu. Dakle, iako Francuzi jedu kroasane, sireve i mesa, oni jedu male porcije.

Ono što povezuje sve ove tipove ishrane je to što su bogate voćem i povrćem, kao i mahunarkama. Izuzetno je važno pravilno birati izvor masnoća i prednost dati maslinovom ulju i nezasićenim mastima, kao i jesti dovoljno ribe.