latinica  ћирилица
16/05/2016 |  12:57 | Autor: Večernje novosti

Rad crijeva diktira 69 faktora

Belgijski naučnici identifikovali su 69 različitih faktora, od čokolade do pilula za kontracepciju, koji utiču na našu crijevnu floru. I ne samo ono što unosimo u sebe, već spavanje i ostale životne navike imaju značajnog uticaja na ravnotežu bakterija u crijevima.
Ilustracija (Foto: Thinkstock) -
Ilustracija (Foto: Thinkstock)

Istraživači se nadaju da ova studija vodi ka boljem razumijevanju mikrobiote, crijevne flore, i načinima održavanja njenog zdravlja i liječenja bolesti crijeva.

Naša zbirka mikroba, poznata kao mikrobiom, ljudski je ekvivalent ekosistemu. Mada ove bakterije ukupno teže jedva oko kilogram i po, njihov sastav umnogome određuje kako će tijelo da funkcioniše.

Doktor Martin DŽ. Blejzer, specijalista za infektivne bolesti sa Njujorške univerzitetske medicinske škole i upravnik "Projekta ljudskog mikrobioma", proučavao je ulogu bakterija pri bolestima više od tri decenije. Njegova istraživanja obuhvataju zarazne bolesti, autoimuna i druga oboljenja čija se učestalost povećava širom svijeta. U svojoj novoj knjizi "Nedostajući mikrobi" dr Blejzer povezuje smanjenje raznovrsnosti mikrobioma sa našom sve većom podložnošću ozbiljnim, često hroničnim bolestima, od alergija i celijakije do dijabetesa tipa jedan i gojaznosti. On, ali i drugi ljekari za ovu vezu okrivljuju antibiotike.

DŽesika Hamzelou, jedan od istraživača, u izvještaju objavljenom u "Nju sajentist" časopisu, kaže da su neka otkrića nakon studije već poznata, a to je, na primjer, da voće i vlakna koja unosimo veoma pozitivno utiču na naša crijeva, ali kod nekih drugih stvari bilo je velikih iznenađenja. Na primjer, uticaj crne, mliječne ili bijele čokolade i vrsta kontraceptiva koju žene koriste, takođe, utiču na ravnotežu bakterija. Takođe, poznato je da antibiotici narušavaju floru, ali su i protivupalni lijekovi, antihistaminici i količina alkohola koju uzmemo u studiji obilježeni kao uzročnici neravnoteže dobrih i loših bakterija u crijevima.

U studiji je učestvovalo 1.100 volontera kojima je analizirano kakve životne i navike u ishrani imaju, da li su na dijeti, a urađen im je i test krvi. Ovo je, kažu istraživači, najveća studija do sada koja otkriva kako zapravo funkcioniše digestivni sistem. Iako nisu još sigurni šta najbolje utiče na rad crijeva, pouzdano su utvrdili da nezdrav crijevni mikrobiom dovodi do mnogih bolesti, uključujući i karcinom.

Zdravlje crijevne flore direktno je povezano i sa psihičkim zdravljem i gojaznošću. Kako istraživanje bude napredovalo, autori studije kažu da bi u skorijoj budućnosti ljekari mogli pacijentima da preporučuju, recimo, mliječnu čokoladu, kako bi poboljšali zdravlje crijevne flore.

Svih 69 faktora, međutim, objašnjava samo sedam odsto varijacija mikrobioma. Istraživači misle da genetika, ipak, ima najveću ulogu. Naučnici smatraju da je moguće da same bakterije oblikuju sopstvene obrasce u svom ekosistemu, odnosno mikrobiomu. Studija je dio većeg istraživanja nazvana "Flamanski projekat o crijevnoj flori" u kojoj je 5.000 učesnika. Istraživači kažu da bi se preciznija saznanja o uticajima na crijevnu floru mogla imati tek nakon studije koja bi obuhvatala 40.000 osoba.

Druge studije otkrile su vezu između crijevne flore i prekomjerne težine. Јoš ozbiljnija stvar je sve veći broj ozbiljnih bolesti koje se danas povezuju sa poremećenom mikrobskom ravnotežom u crijevima. Među njih spadaju i neke koje su sve češće u razvijenim zemljama: bolesti organa za varenje poput Kronove bolesti, ulceroznog kolitisa i celijakije, kardiovaskularne bolesti, nealkoholna masna jetra, poremećaji varenja poput hroničnog refluksa, autoimune bolesti kao što su multipla skleroza i reumatoidni artritis, astma i alergije.

Neki naučnici čak misle da poremećaji crijevne flore igraju ulogu kod celijakije i eksplozije potražnje za hranom bez glutena čak i kod ljudi kojima nije dijagnostikovana celijakija.