U čemu je tajna sreće Islanđana?

Stanovnici ove ostrvske države na sjeveru Evrope sebe smatraju srećnim i zadovoljnim i čini se da ih ne ometaju ni hladnoća ni kriza koja je izazvala nezaposlenost i nepovjerenje u institucije.

Naučnica Dora Gudmundsdotir je objavila opširnu studiju u kojoj je pokazala da je ekonomska kriza na sreću Islanđana imala manji efekat.

Ne samo da indeks sreće nacije nije mnogo pao tokom krize 2008. godine već je i oko 25 odsto Islanđana reklo da se osjeća srećnijim nego prije krize.

Kako prenosi Bi-Bi-Si, tajne sreće Islanđana su prilagodljivost, tvrdoglavost i zajedništvo i društvo koje funkcioniše kao kolektivno preduzeće.

Islanđani se drže zajedno i imaju povjerenja jedni u druge kako kažu uvijek se nađe neko ko će pomoći osobi u nevolji.

Čak i u najvećem gradu Rejkjaviku vlada atmosfera bliskosti kao u malom naselju.

Prema najnovijem izvještaju UN, sreća je u Islandu “podjednako raspoređena“, što ga čini jednom od rijetkih zemalja u kojima je to slučaj.

To znači da su svi Islanđani više ili manje srećni, dok u drugim zemljama – naročito onim na Bliskom Istoku ili Јužnoj Americi nivoi sreće među ljudima variraju u velikoj mjeri.

Islanđani su vijekovima živjeli odvojeno od ostatka Evrope i morali su da se prilagode teškim uslovima za život, vulkanskim aktivnostima, hladnoći, mračnim zimskim danima.

Tvrdoglavi optimizam kod Islanđana se ogleda u činjenici da mnogi od njih uživaju u prkošenju hladnoći tako što se kupaju napolju po zimi, navodi Bi-Bi-Si.

Psiholozi smatraju da je literatura, koja je oduvijek bila važna Islanđanima, imala značaj u prevazilaženju teških perioda.

Nekada su to bile vikinške sage, a danas romani, priče, poezija...

Island objavljuje više knjiga nego ijedna druga država na svijetu. Islanđani vole da pišu i da čitaju knjige i to im je jedan vid borbe protiv stresa.