Danas je Svjetski dan hipertenzije
Hipertenzija (povišeni krvni pritisak) glavni je uzrok razvoja moždanog udara, infarkta miokarda (srčanog udara), zatajenja srca, aneurizme arterija i nekih oblika hroničnog oštećenja bubrega.
Normalan nivo pritasak je ispod 140/90, sve iznad toga je visok. Ako se u ponavljanim mjerenjima konstatuje da ima skokova iznad tih vrijednosti poželjno je, uz modifikaciju životnih stilova, uzimati adekvatnu medicinsku terapiju. Najčešće raste donji (srčani), s godinama su i jedan i drugi povišeni, a u starijoj dobi je znatnije povišen gornji pritisak.
U slučaju hipertenzije nema pravila, ali u zadnje vrijeme postoji sve više mlađih ljudi koji su hipertoničari.
Iako dolazi s godinama života, u zadnje vrijeme kad je aktualan brzi tempo života i stres hipertenzija je sve više i bolest kod mlađih ljudi. To je nezarazna bolest koja uzima sve više maha, kako u svijetu tako i na ovom podneblju. Vezana je za brzi način života, svakodnevni stres i jedan je od prvih faktora rizika za obolijevanje krvnih sudova, a poznato je da više od 50 posto populacije umire od komplikacija nastalih uslijed bolesti krvnih sudova.
Simptomi koje ljudi uglavnom zanemare jeste glavobolja posebno u potiljku, gubitak koncentracije, slabost, umor, zujanje u ušima... Nakon nekog vremena odjednom osjete nagle vrtoglavice, povraćanje što ih obično natjera da posjete ljekara koji konstatuje visok krvni pritisak.
Kako bi se izborili sa hipertenzijom umjerenost je ključni faktor i od toga sve počinje. Da bi imali zdraviji životni stil, potrebno je korigovati ishranu, umjerenost u hrani, što više izbjegavati stres, pojačati fizičku aktivnost kao bitna stavka života i ujedno izduvni ventil za negativnu energiju čije nakupljanje i dovodi do stiskanja krvnih sudova i do hipertenzije.
Širom svijeta, u periodu od 1980. do 2008. godine, zabilježen je porast broja osoba s hipertenzijom - sa 600 miliona na milijardu, a predviđa se da će do 2025. godine taj broj iznositi 1,56 milijardi.