latinica  ћирилица
26/05/2016 |  10:26 ⇒ 10:27 | Autor: RTS

Stevija - "slatka trava" u koju i dalje sumnjamo

Od 2011. godine, kada je zvanično odobren prirodni zaslađivač od ekstrakta stevije, u javnosti se stalno postavlja isto pitanje: da li je ta biljka zaista bezbjedna za naše zdravlje?
Stevija - Foto: ilustracija
StevijaFoto: ilustracija

Dok zdravstvene organizacije uvjeravaju da je stevija najzdravija zamjena za šećer, najnovije studije nagovještavaju da njene esencije mogu biti najefikasniji lijek za lajmsku bolest.
Stevija (Stevia rebaudiana) je biljka iz porodice hrizantema koju su plemena Јužne Amerike otkrila još prije dva vijeka. Evropljani su njena slatka svojstva spoznali mnogo kasnije: francuski hemičari su 1931. godine prvi put izolovali slatke supstance iz njenog lišća, nakon čega je i proizveden prirodni zaslađivač koji danas možemo kupiti u skoro svakoj prodavnici.

Poslije više od tri decenije kliničkih istraživanja utvrđeno je da slatke komponente stevije imaju sve one osobine koje su naučnici godinama pokušavali da hemijskim procesima postignu kod vještačkih zaslađivača: dvjesta puta su slađe od šećera, nemaju kalorije, stabilne su na visokim temperaturama, bezbjedne za decu, trudnice, i prije svega, za ljude sa dijabetesom tipa 2. 

Kontradiktorne studije o bezbjednosti

Godine 2011. u časopisu za farmakologiju „The Journal of Pharmacology & Pharmacotherapeutics" (koji prati najnovije svjetske kliničke studije), objavljeno je da stevija izaziva neplodnost i povećava rizik od malignih oboljenja. Nešto kasnije, u istom časopisu, upozoravali su da sladak ukus zaslađivača (pa i stevije) otvara apetit, te tako, izbjegavajući šećer, mi zapravo unosimo više kalorija.

Toksikolozi Univerziteta u Kaliforniji primetili su (prilikom eksperimenta na životinjskim genima) da elementi stevije izazivaju mutacije DNK, koje bi dalje mogle da izazovu rak. 

Pomenute studije demantovane su istraživanjima vodećih zdravstvenih organizacija, o čemu je (na jednoj od radionica beogradskog Festivala zdravlja), govorila i dr Gordana Ristić, koja u Hanoveru radi na bezbjednosti hrane.

Dr Ristić je objasnila da je Američka uprava za hranu i leijkove (The U.S. Food and Drug Administration ‒ FDA), inače institucija sa vrlo rigoroznim kriterijumima, jasno demantovala pomenuta nagađanja o štetnosti stevije.

Nakon laboratorijskih ispitivanja utvrđeno je da odrastao čovek može dnevno unositi količinu stevije koja zamjenjuje 45 kocki šećera, i da mu to neće štetiti narednih sedamdeset godina.

Evropska uprava za bezbjednost hrane (EFSA) i Evropska komisija objavile su, takođe, da stevija nije toksična ni kancerogena, te da nema uticaja na reproduktivno zdravlje.

Nova istraživanja

Istraživači Departmana za biologiju i zaštitu okoline Univerziteta Nju Hejven smatraju da bi ekstrakt stevije mogao da bude do sad najefikasniji lijek za lajmsku bolest.

Na osnovu dosadašnjih ispitivanja, ekstrakt biljke uništavao je bakteriju Borrelia burgdorferi mnogo brže od standardnih antibiotika.

U slučaju da kliničke studije potvrde to svojstvo stevije, oboleli od lajmske bolesti imaće brži i sigurniji oporavak (poslije prestanka obične antibiotske terapije često se dešava da se bakterije vrate).

S druge strane, istraživači Kornel međunarodne bašte bilja i korova otkrili su kako da otklone gorku komponentu, koja se do sada osećala u zaslađivačima na bazi stevije. Otkriće će samo dobrineti dosadašnjem komercijalnom uspjehu biljke.

Kao i u mnogim drugim slučajevima, na samim potrošačima je da budu mudri i „snađu se" u moru oprečnih tvrdnji vezanim za bezbjednost stevije. Јedno je sigurno: proizvodi sa stevijom znatno su obogatili ishranu dijabetičara, i pružili do sad najprirodniju zamenu za šećer i vještačke zaslađivače.