latinica  ћирилица
08/08/2016 |  09:29 ⇒ 11:35 | Autor: Blic

Ovo je 40 najvećih umova u istoriji

Inženjer Lib Tajms je napravio listu od 40 najvećih umova u istoriji, a na njoj se nalaze naučnici, književnici, umjetnici, djeca-geniji...
Najpametiji ljudi u istoriji - Foto: blic.rs
Najpametiji ljudi u istorijiFoto: blic.rs

Listu je, kako kaže, sastavio prema koeficijentu inteligencije i dostignućima. Za listu je koristio rezultate testova inteligencije, ali pošto oni nisu postojali u vrijeme kada su živjeli mnogi od ovih genija, pa je njihova inteligencija procenjena na osnovu raznih drugih podataka.

Tajmsu zamjeraju što na listi nema Čarlsa Darvina i Stivena Hokinga. Za većinu ljudi na listi se smatra da imaju koeficijent inteligencije iznad 200.

Lista:

1. Јohan Volfgang Gete (1749-1832)

- Njemački pisac, političar, pjesnik, naučnik i filozof, a tokom 10 godina i predsjednik oblasti Vajmar. Gete je bio jedna od najznačajnijih ličnosti njemačke književnosti i evropskog neoklasicizma i romantizma krajem 18. i početkom 19. vijeka. Autor je brojnih djela, a najpoznatiji su "Faust", "Јadi mladog Vertera" i "Teorija boja". Gete je dao značajan doprinos naučnom radu. U biologiji, dao je teoriju uslova za metamorfozu biljaka, po kojoj sve biljke nastaju od listova.

2. Albert Ajnštajn (1879-1955)

- Teorijski fizičar, jedan od najvećih umova i najznačajnijih ličnosti u istoriji svijeta. Albert Ajnštajn je formulisao specijalnu i opštu teoriju relativnosti kojima je revolucionisao modernu fiziku. Pored toga, doprinio je napretku kvantne teorije i statističke mehanike. Iako je najpoznatiji po teoriji relativnosti. Nobelova nagrada za fiziku mu je dodijeljena 1921. godine za objašnjenje fotoelektričnog efekta kao i za doprinos razvoju teorijske fizike.

3. Leonardo da Vinči (1452-1519)

- Italijanski renesansni arhitekta, pronalazač, inženjer, vajar i slikar. Bio je opisan kao ideal "renesansnog čovjeka" i kao univerzalni genije. Poznat je po svojim remek-djelima, kao što su "Tajna večera" i Mona Liza, a njegovi izumi se danas koriste u modernoj tehnologiji, iako nisu primjenjivani u njegovo doba. Pomogao je razvoju anatomije, astronomije i građevinarstva. Njegove slike se danas smatraju vrhunskim djelima ovog "univerzalnog genija", kako su ga često nazivali.

4. Isak Njutn (1643-1727)

- Engleski fizičar, matematičar, astronom, alhemičar i filozof prirode, koji je danas za većinu ljudi jedna od najvećih ličnosti u istoriji nauke. Njegova studija Matematički principi prirodne filozofije, koja opisuje univerzalnu gravitaciju i tri zakona kretanja, postavila je temelje klasične mehanike i poslužila kao primjer za nastanak i razvoj drugih modernih fizičkih teorija. Izvodeći iz ovog svog sistema Keplerove zakone kretanja planeta, on je bio prvi koji je pokazao da se kretanja tijela na Zemlji i kretanja nebeskih tijela potčinjavaju istim fizičkim zakonima. Ujedinjujuća i deterministička moć njegovih zakona dovela je do revolucije u nauci i do daljeg napretka i uzdizanja heliocentrizma.

5. DŽejms Maksvel (1831-1879)

- Škotski fizičar i matematičar. Utvrdio je postojanje elektromagnetnih talasa kao i to da je svjetlo takođe elektromagnetni talas. 1886. godine je usavršio kinetičku teoriju gasova koju je stvorio Rudolf Klaus. Kao prvi je objasnio zašto mjesec ne može da ima vlastitu atmosferu. Položio je osnove fizičke teorije fotografije u boji i pokazao aditivne principe miješanja boja.

6. Rudolf Klausijus (1822-1888)

-Njemački teorijski fizičar. Јedan od utemeljitelja termodinamike i kinetičke teorije gasova.

7. Nikola Kopernik (1473-1543)

- Poljski astronom, matematičar, pravnik, ljekar i ekonomista, prvi naučnik koji je formulisao heliocentrični model svemirskih tijela. Kopernikov ili heliocentrični sistem zasniva se na tvrdnjama da se Zemlja okreće oko svoje ose i da kruži oko Sunca.

8. Gotfrid Lajbnic (1646-1716)

- Njemački filozof, matematičar, pronalazač, pravnik, istoričar, diplomata i politički savjetnik. Smatra se posljednjim čovjekom enciklopedijskog znanja zapadne civilizacije.

9. Vilijam Sajdis (1898-1944)

- Smatran je čovejkom s najvećim koeficijentom inteligencije u istoriji. Imao je natprosječne sposobnosti u matematici i lingvistici.

10. Tomas Јang (1733-1829)

- Engleski profesor, naučnik, fizičar, ljekar i astronom. Objavio je mnoge radove iz fizike, medicine, astronomije, fiziologije, geofizike i drugih područja. Već u četrnaestoj godini on je vladao engleskim, francuskim, latinskim, starogrčkim, hebrejskim, sirijskim, aramejski, amharskim, turskim, arapskim i persijskim jezicima.

11. Karl Fridrih Gaus (1777-1855)

- Njemački matematičar i naučnik koji je dao značajan doprinos u mnogim poljima, uključujući teoriju brojeva, analizu, diferencijalnu geometriju, geodeziju, elektrostatiku, astronomiju i optiku. Gaus je ostavio trag na mnogim poljima matematike i nauke i smatra se jednim od najuticajnijih matematičara u istoriji.

12. Galileo Galilej (1564-1642)

- Italijanski astronom, fizičar, matematičar i filozof, čija su istraživanja postavila temelje modernoj mehanici i fizici. Konstruisao je prvi astronomski durbin-teleskop, i njime je vidio planine na Mjesecu, Mliječni put kao ogromni skup zvijezda, Јupiterove satelite, Venerine mene i Sunčeve pjege. Kada je oslepio, razvio je teoriju o upotrebi klatna u satu.

13. Leonard Ojler (1707-1783)

- Švajcarski matematičar i fizičar. Ojler je zaslužan za savremeni zapis matematičke funkcije. Značajan doprinos dao je i na poljima mehanike, optike i astronomije.

14. Nikola Tesla (1856-1943)

- Јedan od najpoznatijih svjetskih pronalazača i naučnika u oblasti fizike, elektrotehnike i radiotehnike. Najznačajniji Teslini pronalasci su polifazni sistem, obrtno magnetsko polje, asinhroni motor, sinhroni motor i Teslin transformator. Takođe, otkrio je jedan od načina za generisanje visokofrekventne struje, dao je značajan doprinos u prenosu i modulaciji radio-signala, a ostali su zapaženi i njegovi radovi u oblasti rendgenskih zraka. Njegov sistem naizmjeničnih struja je omogućio znatno lakši i efikasniji prenos električne energije na daljinu.

15. Vilijam Šekspir (1564-1616)

- Čuveni pisac drama i pjesnik koji važi za najvećeg književnika na engleskom jeziku.

16. Fransoa Mari Arue (1694-1778)

- Poznatiji kao Volter, bio je francuski filozof, književnik i istoričar. Njegov filozofski stav je bila borba protiv religijskog fanatizma.

17. Etore Majorana (1906-1938)

- Italijanski teorijski fizičar koji je izučavao subatomske čestice.

18. Emanuel Svedenborg (1688-1772)

- Švedski filozof, pronalazač i mistik.

19. Kristofer Hirata (33)

- Dijete genije, a sada fizičar i astrofizičar.

20. DŽon Stjuart Mil (1806-1873)

- Britanski filozof empirista, socijalni reformator i zagovarač britanskog utilitarizma. Smatra se najuticajnijim filozofom 19. vijeka u engleskom govornom području.

21. Terens Tao (41)

- Matematičar i jedan od tvoraca Grin-Tao teoreme. Naučio je da čita i broji do druge godine života.

22. Hipatija iz Aleksandrije (360-415)

- Grčka naučnica, prva žena, poznata u istoriji, koja se bavila matematikom, astronomijom i filozofijom.

23. Hugo Grocije (1583-1645)

- Holandski filozof, pravnik, humanista, pisac i diplomata. Smatra se osnivačem nauke međunarodnog prava i prvim misliocem zastupnikom ideje o prirodnom pravu.

24. Tomas Vulsi (1472-1530)

- Engleski državnik i rimokatolički kardinal. Kontrolisao je državu i crkvu sve do smrti.

25. Marija Kiri (1867-1934)

- Fizičarka, hemičarka i pionir radiologije i jedna od prvih žena-naučnica. Dobitnica je dvije Nobelove nagrade.

26. Fransis Galton (1822-1911)

- Engleski statističar, sociolog, psiholog, antoropolog, eugeničar, geograf, pronalazač, meteorolog i pro-genetičar.

27. Kim Ung-Јong (53)

- Dijete genije, a sada je nuklearni fizičar. Sa četiri godine je znao da govori četiri jezika.

28. Edit Štern (64)

- Upisala koledž sa 12 godina i stručnjak je za matematiku i programerstvo.

29. Dilan DŽouns (24)

- Јoš jedno dijete genije, stručnjak je za matematiku, bioinženjering, medicinu.

30. Šo Јano (26)

- Najmlađi doktor na Univerzitetu u Čikagu.

31. Majkl Grost (52)

- Univerzitet upisao sa samo 10 godina a sada je stručnjak za matematiku i kompjuterske nauke.

32. Nađa Camukova (40)

- Profesorka iz Moskve koja govori sedam jezika. Za nju se govorilo da ima najviši izmjeren koeficijent inteligencije na svijetu, ali su to neki mediji opovrgli.

33. Majkl Kerni (34)

- Stručnjak za antropologiju, biohemiju i kompjuterske nauke.

34. Adragon de Melo (40)

- Genije za matematiku, a završio je koledž sa 11 godina.

35. Ejnan Kavli (17)

- Genije za maetmatiku i hemiju i sa devet godina je znao napamet broj Pi do 518. decimale.

36. Marnen Leibou-Koser (41)

- Dijete genije, a sada radi kao programer i kompozitor.

37. Nejtan Leopold (1904-1971)

- Dijete genije koji je postao ubica. Zajedno sa Ričardom Lebom je ubio jednog dječaka u pokušaju da izvede savršeno ubistvo. Prema događaju je Alfred Hičkok snimio film "Konopac".

38. Kristofer Langan (64)

- Važio je za najpametnijeg čovjeka u SAD i tvorac je "Kognitivno teoretskog modela univerzuma".

39. Marilin vos Savant (70)

- Dijete genije i imala je čuvenu kolumnu: "Pitajte Marilin", a poznata je i po tome što je jedno vrijeme držala Ginisov rekord kao vlasnica najvećeg IQ.

40. Rik Rosner (56)

- Nekonvencionalni genije, televizijski producent i tvorac raznih kvizova.