X

Za vaš uređaj je
dostupna aplikacija

latinica  ћирилица
22/09/2016 |  15:46 ⇒ 15:57 | Izvor: Agencije

Srbija 65. u svijetu i pri dnu u Evropi po zdravlju građana

Island je na prvom mjestu na listi od 188 zemalja po zdravstvenom stanju stanovništva, a Srbija je zauzela 65. mjesto, što je pri dnu evropskih zemalja.
Zdravlje (Ilustracija: RTRS) -
Zdravlje (Ilustracija: RTRS)

Od zemalja u okruženju najbolja je Hrvatska, na 42. mjestu, slijedi Crna Gora na 51, Albanija na 53. i Makedonija na 61, dok su iza Srbije Bugarska (67), Bosna i Hercegovina (73) i Rumunija (74).

U studiji objavljenoj u britanskom medicinskom žurnalu Lanset  prati se napredak zdravstvenih pokazatelja povezanih sa Ciljevima održivog razvoja Ujedinjenih nacija.

Studiju je sproveo američki Institut za mjerenja i procjenu zdravlja  iz Sijetla, a finansirala fondacija Bil i Melinda Gejts.

Konkretno, Srbija je najniže ocijenjena za ispunjene potrebe žena za modernim načinima kontracepcije, gdje je dobila ocjenu 37 od 100. Ovo je problem cijelog regiona, pa je Makedonija dobila 17 poena, Albanija 10, Hrvatska 34 a Crna Gora 31.

Problemi su i stopa smrtnosti kao posljedica prirodnih sila, gdje je dobila ocjenu 40. Ovaj pokazatelj se mjeri u kontekstu cilja Ujedinjenih nacija da se poboljša položaj najsiromašnijih slojeva stanovništva, a time i njihova izloženost nesrećama.

Ocjenu ispod 50 na skali od 0 do 100 Srbija je dobila i za stopu samoubistava (44), pušenje (43), kao i higijenu, odnosno udio ljudi koji nemaju adekvatnu higijenu, odnosno ne peru ruke vođom i sapunom (43 poena). Dobru ocjenu Srbija je dobila po pokrivenosti univerzalnom zdravstvenom zaštitom (89).

U izuzetno dobroj poziciji je i po neadekvatnoj uhranjenosti djece – po suzbijanju nedovoljnog razvoja usljed neuhranjenosti dobila je ocjenu 91 od 100, neuhranjenosti 87, a nešto je lošija po prekomjernoj uhranjenosti djece – 65, što je i dalje izuzetno dobar rezultat u poređenju sa bolje rangiranim evropskim zemljama.

Iz izvještaja proističe da bi Srbija trebalo da unapredi i situaciju sa zagađenošću vazduha sitnim česticama do 2,5 mikrona gdje je dobila ocjenu 51, rizik od nasilja (55 ođ 100), i rizik povreda i bolesti na poslu (60).

Njemačka je na 15. mjestu, Italija na 20, Austrija na 31, Hrvatska na 42. a Crna Gora na 51. mjestu.

Kako je prenio AFP, pokazalo se da je u svijetu ostvaren napredak u pogledu smanjenja smrtnosti majki i beba i pristupu kontracepciji, pa je više od 60 odsto zemalja dostiglo planirani cilj smanjenja smrtnosti majki (manje ođ 70 preminulih na 100.000 živorođene djece) i djece (25 smrti na 1.000 živorođenih).

Ciljevi u domenu borbe protiv gojaznosti djece, bračnog nasilja i zloupotrebe alkohola su još daleko, a nijedna zemlja nije uspjela da u potpunosti eliminiše bolesti poput tuberkuloze.

Na začelju liste su Centralnoafrička Republika, Somalija i Јužni Sudan.

Položaj na listi je u izvesnoj srazmjeri sa bogatstvom zemlje, a autori studije su poredili socio-demografski indeks zemlje, koji uključuje prihod po stanovniku, obrazovanje i stopu plodnosti, i poredili očekivane rezultate sa nalazima istraživanja.

Pokazalo se da je većina zemalja Zapadne Evrope, Latinske Amerike i dijelova istočne i jugoistočne Azije, kao i Australije, imala i bolje rezultate od očekivanih u poređenju sa socio-ekonomskim pokazateljima, a lošiji rezultati od očekivanih zabilježeni su u podsaharskoj Africi, Istočnoj Evropi i centralnoj Aziji, kao i Sjevernoj Africi i Bliskom Istoku, ali i u nekim bogatijim zemljama poput SAD.

SAD su se našle na 28. mjestu, a ovaj relativno skroman rezultat posljedica je loših pokazatelja za smrt usljed nasilja među ljudima, HIV, rasprostranjenost alkohola, gojaznost djece i samoubistva.

Takođe, SAD ima lošije rezultate od većine drugih bogatih zemalja u pogledu smrtnosti majki i djece, što odražava neravnopravnost u kvalitetnom pristupu njezi, navodi se u studiji.