X

Za vaš uređaj je
dostupna aplikacija

latinica  ћирилица
26/02/2017 |  09:58 ⇒ 10:02 | Izvor: RTRS

Čudesno ovozemaljsko biće - vodeni medvjed

Vodeni medvjed je neobična životinja, koja uprkos imenu, nije baš u bliskom srodstvu sa medvjedima.
Vodeni medvjed - Foto: Screenshot/YouTube
Vodeni medvjedFoto: Screenshot/YouTube

Ova sitna životinjica poznata je i kao tardigrada, a može se vidjeti pomoću mikroskopa. Radi se o sićušnom beskičmenjaku koji može da preživi praktično bilo gdje, pa i u svemiru. Tardigrade spadaju u najizdržljivije životinje na planeti. Veličina tijela tardigrada se kreće od nekoliko mikrona do 1 mm.


Sa zdepastim telom nalikuju na gusenice. Telo im je pokriveno kutikulom i podeljeno na 4 segmenta sa po jednim parom ekstremiteta, a svaki ekstremitet se završava sitnim kandžama.

Kutikula se periodično odbacuje i menja novom, što je praćeno i zamjenom kandžica. Glava tardigrade nije jasno odvojena od trupa.

Često se razmnožavaju partogenezom iako su im polovi odvojeni. Mladunci se razvijaju se bez metamorfoze u trajanju od oko dvije nedjelje.

Istraživanja su pokazala da vodeni medvjedi mogu da prežive na temperaturama od 200 stepeni Celzijusa ispod nule do 150 stepeni iznad nule.

Njima ne škodi ni radijacija 1000 puta veća od zračenja na Zemlji, kipuća tečnost, ni pritisak kakav se javlja na 60 kilometara dubine okeana, niti vakuum.

Studija iz 2008. godine je pokazala da neke vrste tardigrada mogu da prežive 10 dana u Zemljinoj orbiti.

Kako to čine? Tako što uđu u dehidrirano stanje, poznato kao kriptobioza. Da bi preživjele u takvom stanju tardigrade imaju sposobnost i da zamene izgubljenu vodu šećerom trehalozom, koji stvara zaštitnički sloj.

U ovom stanju, metabolizam tardigrada se usporava na manje od 0,01% uobičajenog, i takav ostaje sve dok spoljni uslovi ne budu ponovo povoljni za život.

Tada se čini kao da su mrtve, ali čim uslovi postanu povoljni za život, one kao da oživljavaju. U stanju kriptobioze mogu da ostanu možda čak i milenijumima.

Postoji oko 1000 vrsta tardigrada.

Hrane se materijama iz algi, mahovina, a neke su i mesojedi. Zanimljivo je i da postoje vrste tardigrada koje su kanibali.

Istraživanje izdržljivosti ovih bića može da pomogne u borbi protiv raka i drugih bolesti kod ljudi.

 

Izvor:Blic.rs