X

Za vaš uređaj je
dostupna aplikacija

latinica  ћирилица
12/07/2017 |  16:33 ⇒ 18:33 | Izvor: RTRS

Tokom ekstremnih vrućina primjenjivati adekvatan režim ishrane

Tokom ekstremnih vrućina pacijenti sa hroničnim kardiovaskularnim oboljenjima, uz odgovarajuću medikamentoznu terapiju, moraju da primjenjuju i adekvatan režim ishrane, upozorava doktor Inga Marković, nutricionista-dijetetičar u Bolnici "Sveti apostol Luka" Doboj.
Inga Marković - Foto: SRNA
Inga MarkovićFoto: SRNA

Markovićeva ističe za Srnu da je zbog ekstremnih vrućina povećan broj pacijenata koji boluju od kardiovaskularnih oboljenja, a smanjen broj pacijenata oboljelih od dijabetesa.

Ona pojašnjava da tokom ljeta i perioda visoke temperature dobro edukovan pacijent može da reguliše nivo šećera ishranom bogatom sezonskim namirnicama.

"Kod kardiovaskularnih oboljenja, hipertenzija je uglavnom ta zbog koje se pacijenti hospitalizuju, jer misle da je medikamentozna terapija koju uzimaju dovoljna, a ne razmišljaju šta su hranom unijeli u organizam", navodi Markovićeva.

Hrana je veoma važan faktor kada su velike vrućine, zato što makronutrijenti hrane mogu da djeluju pozitivno, ali i negativno na organizam.

Ona pojašnjava da hrana bogata mastima zagrijava organizam i apsolutno se ne preporučuje u ovom periodu.

"Masna mesa, margarin, maslac, peciva, lisnato tijesto, te pite, koji su pretežno zastupljeni u ishrani, sadrže mnogo veću količinu natrijuma od one koju bi oboljela osoba od hipertenzije ili kardiovaskularnih bolesti mogla da uzme", upozorava Markovićeva.

Preporuka za kardiovaskularna oboljenja jeste da se hrana ne dosoljava, da se u ishrani poveća unos povrća sa precizno utvrđenom količinom unosa voća za tačno određenu dob, pol i stanje uhranjenosti, a da se konzervisani proizvodi izbace, kao i gazirane vode.

Pacijenti treba da teže da vrijednosti pritiska kod mlađih lica budu u skladu sa normalnim omjerom - 120 sa 80 ili 130 sa 90 za osobe starije od 65 godina ili koje duže vrijeme imaju dijabetes.

Markovićeva upozorava da oscilacija pritiska za gojaznog pacijenta zna biti veoma opasna, pogotovo ako nije na terapiji.

Ona savjetuje da se iz ishrane izbace slatkiši i gazirani napici koji pored visoke koncentracije šećera sadrže i veliku koncentraciju kofeina.

Prema njenim riječima, konzumiranje voća treba svesti na dvije do tri voćne jedinice dnevno, s tim što bi trebalo u manjoj količini konzumirati šljive i grožđe koji su bogati šećerom kao i banana. Sezonsko voće je prihvatljivo, uz ograničenje da se unosi po jedna jedinica dnevno.

Kada je riječ o povrću apsolutno sve vrste treba količinski neograničeno zastupiti u sva tri glavna obroka.

"Gojazni pacijenti ili oni koji već imaju neko hronično oboljenje treba da jednu voćnu užinu zamijene sa povrćnom da bi nadomjestili nedostatak minerala i vitamina", savjetuje Markovićeva.

Takvim osobama preporučuju se takozvane hladne namirnice koje svojim metabolisanjem u organizmu ne zagrijavaju organizam, već ga, naprotiv, hlade.

Markovićeva napominje da se u ljetnjem periodu i tokom obilježavanja vjerskih praznika, manifestacija ili boravka u prirodi povede računa o izboru namirnica i načinu njihove obrade.

Izvor: Srna