X

Za vaš uređaj je
dostupna aplikacija

latinica  ћирилица
02/08/2017 |  10:09 | Izvor: RTRS

Svjetska nedjelja dojenja

Svjetska nedjelja dojenja obilježava se svake godine od prvog do sedmog avgusta širom svijeta sa ciljem podsticanja dojenja i poboljšanja zdravlja beba.
Dojenje - Foto: Screenshot
DojenjeFoto: Screenshot

Tema Svjetske nedjelje dojenja 2017. godine je: "Podržati dojenje zajedničkim snagama".

Navedena tema ima za cilj da istakne da se povećanje dojenja među majkama može postići samo saradnjom više sektora i više generacija. Dojenje nije odgovornost samo majki. Zaštita, promocija i podrška dojenju je kolektivna odgovornost društva u kojem svi imamo značajnu ulogu u stvaranju okruženja u kojem će majke uspješno dojiti. I ove godine se posebno želi naglasiti da je zaštita, promocija i podrška dojenja povezana sa svakim od ciljeva održivog razvoja. Trenutak je kada dojenje treba posmatrati izvan okvira koji su samo vezani za ishranu. Majčino mlijeko je prirodni proizvod koji ne izaziva zagađivanje životne sredine i stvaranje otpada. U tom smislu, jasna je veza između proizvoda koji zamjenjuju majčino mlijeko i njihovog negativnog uticaja na životnu sredinu. Svake godine, u svim zemljama svijeta Svjetska nedjelja dojenja je i prilika da se promoviše zaštita prava žena i stvaranje uslova da na radnim mjestima žene budu u mogućnosti da doje.

Majčino mlijeko je jedinstveno po svojoj hranljivoj vrijednosti i sastavu, što obezbjeđuje najbolji mogući razvoj i rast djeteta. Ovakav način ishrane značajno smanjuje mogućnost nastanka pothranjenosti, malokrvnosti i gojaznosti.

Preporuke Svjetske zdravstvene organizacije su da treba isključivo dojiti prvih šest mjeseci bez dodavanja druge vrste hrane i napitaka.

Osim važnosti u ishrani, dojenje štiti bebu od zaraznih, upalnih i imunoloških bolesti i poremećaja. Dojenje blagotvorno djeluje na emocionalni, psihički i intelektualni razvoj djeteta, ali i psihičku stabilnost majke. Ne treba zaboraviti ni ekonomske prednosti jer je majčino mlijeko besplatno. Ono je uvijek spremno, higijenski i termički.

Situacija u Republici Srpskoj u pogledu dojenja

U Republici Srpskoj su posljednjih godina učinjeni napori na unapređenju dojenja i stvaranju adekvatnog okruženja za dojenje kroz razvijanje mreže “Bolnica prijatelja beba“. U porodilištima Republike Srpske se, zahvaljujući uvođenju “Baby Friendly“ programa, dojenje zagovara kao jedini način ishrane, medicinsko osoblje je obučeno da pruži pomoć porodilji prilikom dojenja, te se organizuju škole za porodilje na kojima im se, između ostalog, govori o prednostima dojenja.

Uviđajući važnost prvih godina života kao najvažnijeg perioda za rast i razvoj djeteta u 2011. godini, Vlada Republike Srpske usvojila je Politiku unapređenja ranog rasta i razvoja djece u Republici Srpskoj. Cilj ove Politike je da se stvore optimalni uslovi za pravilan rast i razvoj djece kako bi svako dijete, bez obzira na sredinu iz koje potiče i svoje individualne mogućnosti imalo uslove za zdrav početak života i kako bi dostiglo svoj puni potencijal.

U 2012. godini su usvojene Politika unapređivanja ishrane djece do pet godina života i Politika unpređivanja zdravlja stanovništva Republike Srpske do 2020. godine. Cilj Politike unapređivanja ishrane djece do pet godina života u Republici Srpskoj je unapređivanje ishrane i prevencija oboljenja udruženih sa ishranom djece do pet godina života.

Prioritetni pravci djelovanja definisani u politici između ostalog su:

1. Podrška za zdrav početak života posredstvom:

- promocije fetalne ishrane – optimalne ishrane trudnica;

- zaštite i promocije dojenja i podrške dojenju;

-  uvođenje pravovremene, adekvatne i sigurne nadohrane dojenčadi i male djece i promocije razvoja predškolskih i školskih politika za ishranu i sigurnost hrane i

- izrada normativnih akata koji regulišu normative i standarde za ishranu djece u predškolskim ustanovama.

2. Obezbjeđivanje sigurnog, zdravog i održivog snabdijevanja hranom, posredstvom:

- promocije isključivog dojenja do šest mjeseci života bebe kao najadekvatnijeg i najsigurnijeg načina ishrane u tom uzrastu;

- poboljšanja dostupnosti i raspoloživosti hrane revizijom poljoprivredne politike i podsticanje domaće proizvodnje hrane;

- promocije odgovarajuće fortifikacije osnovnih prehrambenih namirnica mikronutrijentima na osnovu sprovedenih istraživanja;

- poboljšanja nutritivnog kvaliteta zaliha hrane i sigurnosti hrane u javnim institucijama (unapređivanje načina čuvanja hrane);

- usklađivanja komercijalnog snabdijevanja prehrambenim proizvodima sa smjernicama o ishrani;

- istraživanja i primjene ekonomskih instrumenata (porezi, subvencije) na prehrambene proizvode koji se povezuju sa faktorima rizika za pojavu masovnih nezaraznih oboljenja;

-  uspostavljanja ciljanih programa za zaštitu osjetljivih grupa stanovništva i

-  uspostavljanja intersektorskih sistema sigurnosti hrane u skladu sa okvirom analize rizika “Codex Alimentarius“.

Rezultati istraživanja vezano za navike dojenja djece u Republici Srpskoj

Rezultati istraživanja vezanih za navike u ishrani djece mlađe od pet godina, sa posebnim osvrtom na aspekt dojenja ukazuju na to da su navike vezano za isključivo dojenje djece u porastu. Naime, podaci dobijeni u istraživanju “Klastersko istraživanje višestrukih pokazatelja socijalnog i zdravstvenog stanja djece i žena u Republici Srpskoj u 2006. godini“ ukazuju na to da je oko 71 procenta majki započeo dojenje svoga djeteta tokom prvog dana nakon rođenja. Približno osam procenata djece mlađe od šest mjeseci je isključivo dojeno. U uzrastu od šest do devet mjeseci, 43,2 procenta djece su dojena i dobijala su čvrstu ili kašastu hranu. U uzrastu od 12 do 15 mjeseci, 11 procenata djece je još uvijek dojeno, a u uzrastu od 20 do 23 mjeseca pet procenata djece je još uvijek dojeno. “Istraživanje višestrukih pokazatelja u Republici Srpskoj 2011-2012. godine“ je ukazalo na to da je približno 32,0 procenta djece mlađe od šest mjeseci isključivo dojeno, u uzrastu od 12 do 15 mjeseci njih 11,4 procenata je i dalje dojeno, a u uzrastu od 20 do 23 mjeseca 6,2 procenta djece je još uvijek dojeno.

Dojenje je dugoročno ulaganje u zdravu budućnost djece, kao i u dobrobit cijelog društva i zajednice.