Hitna sjednica Vlade Srpske zbog dolaska migranata; Institucije BiH nespremne

Nezvanično, sjednici bi trebalo da prisustvuju predsjednik Republike Milorad Dodik i Skupštine Nedeljko Čubrilović. Dok je sve više šatorskih naselja izbjeglica iz Sirije i Avganistana, zajedničke bh. institucije za ovaj izazov su nespremne, stav je predsjednice Vlade.

Hoće li i kako BiH reagovati, moglo bi se znati u utorak, nakon Savjeta ministara.

Neodgovornost, javašluk i nesposobnost– ovako su institucije BiH reagovale i na mnogo manje problematična pitanja, kaže, predsjednica Vlade.

S obzirom na to da se pitanjem povećanog priliva migranata, koji, ističe, slobodno može da se zove migrantski talas, niko ozbiljno ne bavi, kaže, razlog za strah potpuno je opravdan.

"Kad čujete izjave članova Savjeta ministara da su stvari dobro pripremljene i organizovane, a s druge strane vidite masu migranata po parkovima i ulicama, i to sve čak i bez obezbjeđenih čak i vreća za smeće, a kamoli nečeg drugog, onda se pitamo za šta su se pripremale institucije BiH dok su najavljivale, a rade to već neko vrijeme, kako je pred vratima BiH 50.000 migranata", istakla je predsjednica Vlade Srpske Željka Cvijanović.

Dok migranti sve više stižu, premijerka kaže- BiH za njih nema adekvatan plan o smještaju, kontroli kretanja, zdravstvenom nadzoru i bezbjednosti. Komentarisala je i najavu Brisela, da će u slučaju migrantske krize Evropska unija pomoći.

"Јedina pomoć jeste da im otvore svoje granice i raspoređuju ih po svojim zemljama jer su se ovi migranti, kao i svi prije toga, tamo zaputili. Nije njihov cilj da ostanu u BiH već da dođu do razvijene Evrope", navela je Cvijanovićeva.

Koliko su bh. institucije spremne vidjelo se i na primjeru sarajevskog Novog Grada, gdje su migranti podigli šatorsko naselje. Ogranizovane dostave hrane nema, pa su čak i najmlađi prepušteni dobroj volji mještana.

"U BiH ostajem jednu sedmicu. Ovdje se osjećam dobro, ljudi nas vole. Ljudima ovdje najviše nedostaje hrana, oprema za bebe", rekao je Samir iz Avganistana. 

I mještani potvrđuju- migranti su prepušeni sami sebi, nad njima nema kontrole, niti im se pomaže.

Sugrađani kažu da im nije baš svejedno kada rano ujutro prolaze kraj kampa, te da im smeta prisustvo migranata.

Uprkos situaciji na terenu, BiH ništa ne preduzima. Јoš u aprilu prošle godine, za slučaj migrantske krize, formiran je Plan hitnih mjera, ali iz njega je malo šta realizovano.

Kao potencijalni smještajni kapaciteti ispisane su kasarne u Bugojnu, Semizovcu, Banjaluci, Kalinoviku i Sarajevu. Ipak, odgovorne još niko nije kontaktirao.

Iz opštine Kalinovik, kažu, za migrante nemaju mjesta, a zahvati li ih talas koji se najavljuje, posljedica će biti gašenje opštine.

"Mi smo kontaktirali Vladu i Vlada nas i opšti zaključak je usvojen da ne postoje uslovi za smještaj migranata u Republici Srpskoj, a između ostalog to se odnosi i na lokaciju kasarne "Neretva" u Kalinoviku", istakla je Mileva Komlenović načelnica opštine Kalinovik.

Kao potencijalno mjesto za smještaj migranata upisana je čak i kasarna u banjalučkom naselju Zalužani, koju je kao neperspektivnu vojnu imovinu, grad Banjaluka dodijelio MUP-u, koji ga je pretvorio u Centar za obuku. Na pomisao da će migranti u njihovo naselje građani negoduju.

"Razmišljam kao građanin Banjaluke i Mjesne zajednice Zalužani, stvarno, naš narod sigurno to ne bi prihvatio", kaže Radivoje Šušnjar predsjednik Mjesne zajednice Zalužani.

Samo od početka godine, Granična policija otkrila je više od 1.200 migranata, a u ilegalnom prelasku spriječila gotovo 1.550. Prema procjenama, čak 50.000 ih je na vratima BiH, a oko tri miliona na privremenom mirovanju u Turskoj.

Propusnost granice i priliv migranata u utorak će razmatrati i Savjet ministara, čiji je ministar bezbjednosti Dragan Mektić još 2015. tvrdio da smo za migrantsku krizu spremni.

A jesmo li danas, od njega nismo uspječi saznati, jer na telefonske pozive nije odgovarao.