GRUBEŠA ZA PEČAT: Mektić se hvali da može sve potpisati

“ Mektić je na posljednjoj sjednici Savjeta ministara ove sedmice predlagao neke stvari koje nisu bile prihvatljive. Nije bilo jasno zašto, ako se ministar bezbjednosti u javnosti hvali da ima ovlašćenja o pitanju migrantima to delegira na Savjetu ministara. Savjet ministara nije nadležan niti ima pravo da odlučuje o premještanju migranata.Prema zakonu o azilu Kancelarija za poslove sa strancima se brine o azilantima, migrantima, apatridima i svim onim ljudima koji dolaze u BiH”, kaže Grubeša. 

Grubeša je ponovio da se u slučaju premještanja migranata u Salakovac lokalno stanovništvo opravdano zabrinulo za svoju bezbjednost. 

“Znaju da je taj centar u koji dolaze ilegalni migranti otvorenog tipa. Nisu znali ko su ti ljudi koji dolaze. Da li su oni prošli sigurnosne provjere, da li imaju nekakvu ratnu prošlost, nekakvu sigurnosno potencijalnu opasnost, da li su oni zdravstveno sigurni jer ne treba zaboraviti, a u našim medijima se moglo čuti, da ljudi izbjegavaju cijepljenje djece. Siguran sam da ljudi koji dolaze u BiH iz dalekih istočnih zemalja nemaju ista cjepiva kao mi u BiH.Tu se postavilo puno pitanja lokalnim vlastima i naravno da su lokalne vlasti morale da reaguju tako kako su reagovale”.

Kod izmjena ZKP BiH sporna dužina odreživanja perioda prisluškivanja za krivično djelo

Ministar pravde u Savjetu ministara BiH Јosip Grubeša pojasnio je da je riječ o odluci Ustavnog suda koja je ranije donesena po apelaciji(tada) predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamenta BiH Borajane Krišto, i u kojoj su pojedine odredbe Zakona o krivičnom postupku i Zakona o Obavještajno-bezbjednosnoj agenicii progleašene neustavnim, uz ocjenu da se krše ljudska prava.

„Ustavni sud je po apelaciji Borajne Krišto stavljajući da su kršenja ljudskih prava osporio odredbe koje se tiču prisluškivanja i zaštite svjedoka“. 

Upravo je period prisluškivanja suštinska razlika između dva prijedloga za izmjene ZKP BiH, HDZ i SDA. HDZ traži da se smanji dužina perioda prisluškivanja za krivično djelo sa osam godina na godinu dana, dok SDA traži da se odredba tog zakona briše. 

„Tu je onaj problem gdje mi odvajamo Zakon o OBA od ZKP-a a to trebalo biti povezano. Јer, ako se sjetimo, imali smo jedan prijedlog gdje je rečeno da se 8 godina rade posebne istražne radnje, gdje sam ja tražio da se taj broj godina smanji po uzoru na susjede. Prijedlog je radilo Ministarstvo bezbjednosti, kaže Grubeša. 

Grubeša se poziva na primjer Srbije i Hrvatske. 

„ U Srbiji i Hrvatskoj su posebne istražne radnje jedna godina, s tim da tamo odlučuje Sudsko vijeće, a ne jedan sudija kada je riječ o produženju posebnih istražnih radnji. 

Na pitanje da prokomentariše izjavu visoko predstavnika u BiH Valentina Incka da je Međunarodnoj zajednici prihvatljiviji prijedlog SDA, ministar Grubeša, kaže: 

„ Vrlo je diskutabilno čiji prijedlog zakona je bolji. Ne bih ulazio u to. Važno je da je Ustavni sud BiH donio odluku da se krše osnovna ljudska prava, zaštita svjedoka i prisluškivanje“. 
Ustavni sud BiH je bio jasan, podsjeća Grubeša, da je potrebno naći rješenje, jer za sva krivična djela ne mogu biti isto propisane posebne istražne radnje.