Prvostepeno vijeće u predmetu "Orić" koristilo nezakonite dokumente
Zbog toga će u ponovnom postupku biti otklonjena bitna povreda odredaba krivičnog postupka, ponovo izvedeni relevantni dokazi, te će se po potrebi izvesti i drugi dokazi nakon čega će sud biti u mogućnosti da donese novu, na zakonu zasnovanu presudu, ističe se u drugostepenoj odluci.
Iz te odluke se vidi da odluka Apelacionog vijeća kojom je ukinuta oslobađajuća presuda za ratnog komandanta takozvane Armije BiH u Srebrenici Nasera Orića i njegovog pratioca, pripadnika takozvane Armije BiH Sabahudina Muhića, nije donesena samo zbog proceduralih propusta.
Ti propusti bili su očigledni u neskladu između donesene provostepene odluke i onoga što je navedno u obrazloženju te odluke u tom predmetu.
"Nasuprot praksi Ustavnog suda BiH i Evropskog suda za ljudska prava, prvostepeno vijeće je kao dokaz prihvatilo i uvrstilo u spise predmeta službene zabilješke, mada je riječ o neovjerenim kopijama zabilješki organa unutrašnjih poslova. To su isprave koje, gledano i sa formalne strane, imaju nedostatke s aspekta njihove autentičnosti i koje se, prema tome, ne mogu upotrijebiti kao dokazna sredstva. Zato se ne mogu koristiti u krivičnom postupku jer nisu zakonite", piše u odluci Apelacionog vijeća kojim je predsjedavao sudija Dragomir Vukoje.
Istaknuto je i da je tužilac u žalbi prigovorio da je prvostepeno vijeće počinilo bitnu povredu odredaba krivičnog postupka jer je pobijanu presudu zasnovalo na dokazima na kojima se, prema odredbama krivičnog procesnog zakona, presuda ne može zasnovati.
Piše i da je tužilac u tom smislu ukazao da je prvostepeno vijeće zasnovalo presudu na dokazima O1-5 i O1-14, odnosno na službenim zabilješkama o obavljenim razgovorima ovlašćenih službenih osoba sa svjedocima O1 i Radivojem Ostojićem.
"I pored činjenice da nije ispunjen nijedan od zakonskih uslova, prvostepeno vijeće je službene zabilješke prihvatilo kao dokaz, a odbrana ih izvela kao svoj dokaz tokom postavljanja pitanja svjedocima Tužilaštva O1 i Radivoju Ostojiću u odnosu na okolnost vlastitih tvrdnji i uprkos prigovorima tužioca koje je isticao tokom glavnog pretresa", navedeno je u drugostepenoj odluci.
Iz Suda BiH je saopšteno da je Apelaciono vijeće tog suda ukinulo prvostepenu oslobađajuću presudu Oriću i Muhiću za zločine nad Srbima na području Srebrenice 1992. godine, jer se zasniva na dokazima na kojima se, prema odredbama krivičnog procesnog zakona, ne može zasnivati, te odredilo ponovno održavanje pretresa pred tim vijećem.
Bivšeg komandanta takozvane Armije BiH u Srebrenici Nasera Orića i pripadnika te vojske Sabahudina Muhića Tužilaštvo BiH tereti da su 1992. godine u mjestima Zalazje, Lolići i Kunjerac ubili tri zarobljenika srpske nacionalnosti Slobodana Ilića, Milutina Miloševića i Mitra Savića.